Josip Brkić: Prema informacijama iz Brisela, Evropsko vijeće će dati pozitivnu odluku

Ove srijede u političkim minutama gostovao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Fokus razgovora: posljednji zadatak institucija BiH za otvaranje pristupnih pregovora. Hoće li Vijeće Evropske unije pratiti preporuku Evropske komisije o otvaranju pregovora sa BiH? Očekuje li konkretan datum? Šta nakon otvaranja pregovora? Kako će zemlja sa ovakvim uređenjem naprijed u usklađivanju sa legislativom Evropske unije? Koliko je daleko BiH od članstva u NATO-u? Imamo li program reformi?

Očekuje li da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH? Zašto je zaboravljen budžet institucija BiH?

-Preporuka Evropske komisije-

''Zemlje članice su te koje donose odluku da prime nove zemlje za svoj stol. Jako bitan korak u svemu tome jeste tehničko tijelo, odnosno, Evropska komisija koja je jučer istakla nekoliko stvari. Da je ovo Vijeće ministara napravilo jako dobar posao, da je ovo Vijeće ministara napravilo iskorak u poređenju sa ranijim. I da su se stvorile sve pretpostavke da na temelju zahtijeva Vijeća iz 12. mjeseca prošle godine Evropska komisija kaže da je to dovoljno za otvaranje pregovora. Očekivano, odluka Evropske komsije je bezuvjetna. Uopće nije rečeno da se mora nešto uraditi. Evropsko vijeće ne mora postupiti po preporuci Evropske komisije. Danas počinje taj proces unutar Vijeća. Sljedeći stadij jeste Vijeće za opće poslove Evropske unije. Ukoliko se i na toj političkoj razini donose odluka o otvaranju pregovora, neće morati ići na Evropsko vijeće, a ako bude različitih viđenja, onda će evropski lideri donijeti odluku. Po mom uvjerenju i informacijama koje imam iz Brisela Evropsko vijeće bi trebalo donijeti pozitivnu odluku o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Preporuku o otvaranju pregovora, ali onda trebamo znati šta su naredni koraci u kontekstu da prvi put dođemo i sjednemo fizički sa Evropskom komisijom i pregovaramo o članstvu BiH. Mora se definirati pregovarački okvir za BiH, mora se uraditi takozvani screening, isto tako mi u BiH moramo odraditi svoj dio posla, a to je tehnički pripremiti strukturu BiH, mehanizam koordinacije za pristupanje Evropskoj uniji jer ne pristupa samo jedna razina vlasti. Najlakše bi bilo kada bismo mi imali datum kada ćemo započeti pregovore sa Evropskom unijom. Ali to ne ovisi od nas, to ovisi od Evropske unije i ovisi od svih ovih koraka koje sam maloprije spomenuo. Oni zahtijevaju neko vrijeme da se Evropsko vijeće, Evropska komisija, ali i vlasti u BiH pripreme za početak pregovora. Kada se govori o datumu, govori se o prvoj međuvladinoj konferenciji između EU i BiH. Ja se ne bih opterećavao pretjerano datumima. Na nama je da još iz paketa 14 prioriteta učinimo što je više moguće do same sjednice Evropskog vijeća koja je 22. ožujka. Da pokažemo da i na taj način doprinosimo da odluka bude pozitivna. Onda da se otpočne proces screeninga, odnosno analize. Ovo je, uistinu, povjesni trenutak kada je Evropska unija spremna da razgovara o proširenju, spremna da razgovara o prijemu novih članica, a kada će to biti, to je uvijek i uveliko ovisilo samo o nama i brzinama kojima ćemo raditi reforme. Djelima se pokazuje koliko brzo želimo BiH vidjeti u Evropskoj uniji'', zaključio je.

-Spremnost BiH za rad-

''Ja osobno nisam zadovoljan brzinama reformi, ne samo u ovom vremenu, nego u svom ovom proteklom vremenu i prilikama koje smo propustili. No, temeljno je važno ono što je predstavnica Evropske komisije jučer rekla, a ona je rekla da je u proteklih godinu napravljen veći iskorak nego u prethodnoj deceniji. To je važno i bitno. Ocjena o tome koliko je urađeno dolazi iz političkog kuta iz kojeg gledate, da li je to pozicija ili opozicija. Temeljno je važno da naša administracija bude spremna za pregovaranje sa najorganiziranijom, jako dobro plaćenom, dobro pripremljenim birokratskim aparatom, taj politički momentum je jako važan da se započnu pregovori. Dosta toga će se morati promijeniti, a to je dokaz da djelima želimo u EU. Što prije počnemo, prije ćemo završiti. BiH može i imamo kapacitete na svim razinama da iznesemo taj zadatak pregovaranja sa Evropskom unijom'', kazao je.

-Zakon o sudovima-

''Svaka zemlja kandidat je pod posebnom lupom kada je u pitanju vladavina prava. Sa tim počinje i zatvara se svako pregovaranje. Zakoni usvojeni na Vijeću ministara imaju svoju dinamiku, a temeljna je ona da odluka koja je konsenzusom donesena na Vijeću ministara prošla i Parlamentarnu skupštinu. Jako je bitno da BiH ima Zakon o sudu i to je tačno da je jedan od zahtjeva EU. Znam da sjedište apelacionog suda nije uopće zahtjev EU, da li će biti u Banja Luci, Sarajevu ili Doboju. To je naše unutarnje pitanje. Postoje neka načela na kojima žele da se temelje zakoni, to je transparentnost, to je učinkovitost, tako da treba imati sva ta načela kada se donose zakoni. Što se tiče stava HDZ-a, naš je stav da donesemo zakon, da bude donesen u konsenzusu. Imamo dogovor unutar partnera da je to na teritoriji RS-a. Mislim da je to dobro i inkluzivno da svaki djelić u BiH ima neku instituciju, kao što rekoh, jedan inkluzivan pristup. Mislim da će se to pitanje već u narednih tjedan dana riješiti. Nadam se da ćemo naći dogovor, bilo bi dobro i mudro da to napravimo'', kazao je.

-Izmjene Izbornog zakona-

''Izmjene Izbornog zakona su na političkom stolu već zadnju deceniju. Podsjetit ću da smo u Mostaru potpisali takozvani Mostarski sporazum koji je omogućio provođenje izbora za Grad Mostar i vrlo jasno i precizno rekao rokove za izmjene Izbornog zakona BiH. Ja vjerujem da sada ima političke mudrosti, ja vjerujem da je to tu. I nisu samo tehničke izmjene, izmjene integriteta bitne, bitne su i one koje imaju svoju političku dimenziju. A to su implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Mi vjerujemo da je moguće implementirati to bez diranja Ustava BiH. HDZ BiH je bio spreman da se ide i u pravcu izmjene Ustava. Izborno zakonodavstvo je možda najvažniji sustav nakon Ustava BiH. Tu se definira demokratičnost unutar BiH. Ja mislim da je BiH 2024. zrela za unutranji konsenzus i dogovor, a ne za nametanje od strane visokog predstavnika. Mi želimo da se temeljno načelo Ustava BiH, a to je da u institucijama gdje predstavnici konstitutivnih naroda trebaju biti zastupljeni, budu zastupljeni voljom tog naroda. Mi pristajemo da razgovaramo o svemu. U Neumu smo bili jako blizu, vjerujem da će nam ova godina otvoriti mogućnost za izmjene Izbornog zakona i u tehničkom i u političkom dijelu'', kazao je.

-Kritike rada Dragana Čovića-

''Dakle, HDZ BiH je državotvorna stranka koja je pomogla i organizirala referendum o neovisnosti BiH, prva stala u obranu od agresije. Mi imamo tu viziju i viđenje BiH, a ta vizija je da Hrvatski narod ostane politički narod i da ima sve poluge kao i ostala dva naroda i da u cjelosti živi i proživljava BiH. Mi jesmo za Zakon o južnoj interkonekciji, mi želimo da se maksimalno smanji i reducira zavisnost BiH od stoprocentnog utjecaja Rusije kada govorimo o energetici, ali isto tako vjerujemo da postoje modaliteti da se svi dijelovi BiH podjednako razvijaju. Kako imamo dva telekom poduzeća, kako imamo dva poduzeća iz pošta, ne vidim, uistinu, nikakav problem da se formira novo poduzeće, novi operator koji bi mogao biti operator za priordni plin. Isto tako snažno podržavamo donošenje zakona o gasu, da sve stvari koje možemo regulisati na nivou države. Već sam ranije odgovarao na takva pitanja da li će gospodin Dragan Čović završiti na crnoj listi, ja razumijem da to novinare zabavlja, s druge strane, ne postoji niti jedan relevantan podatak niti stav State Departmenta niti Veleposlanstva o tome. To je stav HDZ-a, stav Hrvatskog narodnog sabora, da južna interkonekcija treba biti napravljena na način da svi dijelovi BiH imaju od toga koristi. Kao što je stav HDZ-a punopravno članstvo BiH u NATO-u, kao članstvo u EU. Kada je bio u Predsjedništvu podnio je zahtjev za članstvo u EU. Isto tako, svi kadrovi od gospođe Krišto do svih članova Vijeća ministara bezrezervno svaki minut rade na približavanju BiH Evropskoj uniji i NATO-u'', kazao je.

-Komentar na izjavu Bojana Vujića-

''Jučer sam bio na putu kada je ta vijest došla do mene. To prvo trebaju komentirati članovi Predsjedništva BiH, koji su dali povjerenje toj osobi da zastupa BiH i iznosi takve stavove unutar sustava UN-a. Ja ću sada u ministarstvu vidjeti sve šta je detaljno rečeno. No, takvi stavovi zasigurno ne pridonose pozitivnom imidžu BiH. Mislim da treba uvijek izlaziti sa provjerenim informacijama, da trebamo izlaziti sa stavovima koji reflektiraju stvarno stanje u BiH'', kazao je za kraj ovog razgovora Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

federalna.ba