Izrael ponovo prijeti Iranu vojnim napadom

U sjeni suđenja bivšem premijeru Netanyahuu, nova administracija Izraela sve češće u posljednje vrijeme prijeti Iranu vojnim napadom. Izjavio je to prvi čovjek vlade Izraela Naftali Bennett, dok se Bijela kuća nastoji indirektnim pregovorima vratiti nukleranom sposrazumu sa Teheranom iz 2015. godine.

Prvo je izraelski ministar odbrane Benny Gantz otkrio lokacije dvije iranske baze dronova korištenih za napade na ciljeve u moru u proteklim mjesecima. Jedna od tih baza je u području Habahar, iranskog grada na obali Omanskog zaliva, dok je druga na otoku Qeshm, također blizu iranske obale, rekao je Gantz. Tokom prošle godine Izrael i Iran su vodili neku vrstu rata u sjenci na moru, pošto je Teheran navodno više puta napao brodove u vlasništvu Izraela ili povezane sa tom zemljom koji su plovili kroz Perzijski i Omanski zaliv. Gantzova izjava je došla uoči početka indirektnih pregovora između Irana i SAD o povratku nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

„Naš posao je bio naporan i u ovom trenutku nastavljamo pregovore sa ciljem da pronađemo zajedničke stavove", rekao je Rafael Grossi, direktorMeđunarodne organizacije za atomsku energiju.

„Cijeli problem između Irana i agencije su samo tehnički. Agencija ne popušta pod političkim problemima i zavjerama koje neprijatelji Irana koriste kako bi usporili napredak iranskog nuklearnog programa i neće biti pod njihovim uticajem. Nuklearne aktivnosti Irana idu naprijed u skladu sa propisima", kaže Mohammad Eslami, direktor Organizacije za atomsku energiju Irana.

Međutim, po povratku iz Teherana u Beč, Grossi nije bio pretjerano optimističan:

„Naše konsultacije, naši pregovori su neodređeni. Neodređeni. To znači da nismo mogli završiti. Ja ne odustajem od pokušaja da se pronađe neko razumijevanje, ali u smislu onog o čemu smo razgovarali, nismo mogli postići dogovor. Eto šta to znači."

„U svakom slučaju, čak i sa povratkom sporazumu, Izrael naravno nije dio tog sporazuma. Izrael nije vezan s njim. Greška koju smo napravili nakon prvog nuklearnog sporazuma 2015. godine se neće ponoviti. On je uticao na nas kao tableta za spavanje. Iz te greške smo naučili. Mi ćemo zadržati svoje pravo da djelujemo", istakao je Bennett.

Ta izjava o pravu Izraela da djeluje te izostanak napretka u indirektnim pregovorima, desili su se upravo u vrijeme Grossijeve posjete Teheranu. Istovremeno je izvedeno nekoliko zračnih udara vojske Izraela na ciljeve u Siriji, sa opravdanjem da su to lokacije koje koriste iranske snage u Siriji. U napadima je ubijeno najmanje šest civila, dok ih je više ranjeno. Također, Izrael je poduzeo snažnu diplomatsku ofanzivu plašeći Iranom, prije svega susjedne zemlje.

"Iran je trenutno najsnažnija destabilizujuća sila u regionu. Od Perzijskog zaliva do Crvenog mora, od Arapskog mora do Sredozemlja, Iran i njihovi posrednici stalno prijete životu civila i hrane haos u propalim državama. Iran je poslao posrednike na naše granice, sponzorisane paravojske širom Zaliva i drugdje kao agente. Oni se bave terorističkim napadima na one koji se protive njihovom režimu", navodi Eyal Hulata, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Iran se za sada nije posebno izjašnjavao o posljednjim verbalnim napadima iz Izraela, čije vlasti i dalje provode sistematsku represiju nad palestinskim stanovništvom u okupiranim teritorijama. Buđenje djece usred noći i njihovo postrojavanje kao da su teroristi ili osumnjičenici za krivična djela, redovna je pojava.

"Nažalost, ovaj film nije nešto što rijetko viđamo. Ovo je redovno pod okupacijom. Vojnici mogu ući u bilo koji palestinski dom u bilo koje doba dana ili noći i raditi ovakve stvari. Nažalost, Izrael misli da su i maloljetna djeca, djeca školskog uzrasta potencijalni počinioci krivičnih djela i da nemaju pravo na privatnost, sigurnost i zaštitu u sopstvenom domu", ističe Roy Yellin, direktor za javnu zaštitu u B'Tsalemu.

I onda, kada se živi pod takvom dugogodišnjom torturom, ne čude napadi očajnih Palestinaca na pripadnike izraelskih snaga sigurnosti, pa i na civile, kakav se dogodio prije nekoliko dana kada je jedan pripadnika Hamasa ubio jednog i ranio četiri Izraelca u Starom gradu u Jerusalemu, čestom poprištu sličnih napada. To je bilo opravdanje da se i političko krilo Hamasa, palestinske militantne organizacije bliske Iranu, stavi na listu terorističkih organizacija, što je prvo učinila Velika Britanija, a zatim Austrija i Australija.

„Moguće je izvući podršku iz odluke birtanskog premijera Borisa Džonsona da definiše Hamas, čak i ono šta se navodi kao političko krilo, kao terorističku organizaciju. Do sada je samo je vojno krilo bilo tako definisano. Sada će i članovi političkog krila biti predmet identičnih sankcija. To je dobrodošlo razumijevanje, za koje se ja nadam da će se raširiti po Evropi, o tome kako terorističke organizacije funkcionišu. Nema raketa i nema terorizma bez političkog omota, bez prikupljanja finansija, bez mašine za podstrekivanje", kaže premijer Izraela.

„Odluka britanskog ministarstva unutarnjih poslova da proglasi Hamas terorističkom organizacijom je zločin protiv našeg palestinskog naroda, njegovog cijelog pokreta i historije njegove borbe. To je čak zločin protiv pokreta borbe širom svijeta. Ako se provede, ova odluka je jedan veliki politički, moralni i pravni grijeh Britanije. Ova odluka služi samo cionističkom okupatoru i njihovom trajnom negiranju prava našeg palestinskog naroda. Šta više, ona ih podstiče da počine još više zločina protiv palestinskog naroda", naglašava Hazem Qasem, glasnogovornik Hamasa.

Što još jednom potvrđuju i krajnje zapaljive riječi izraelskog premijera.

„Nalazimo se u važnom tranutku ove borbe – Izrael protiv Irana, koja je u stvari borba cijelog svijeta protiv ekstremističkog islamističkog režima, koji potresa cijeli region na svom putu da pokuša ostvariti šiitsku hegemoniju pod nuklearnim okriljem. Nadamo se da svijet neće zažmiriti, ali ako se to desi, mi to ne namjeravamo uraditi. Pred nama je jedan složen period. Možda će biti i neslaganja sa našim najvećim prijateljima. To neće biti prvi put."

Naravno, Bennett prije svega misli na Sjedinjene Države koje ne gledaju blagonaklono na posljednje akcije Izraela i koje onemogućavaju povratak Bijele kuće sporazumu o nuklearnom programu Irana iz 2015. Na šta je sve spremna aktuelna vlada Izraela može se nazrijeti i iz zapaljivih izjava proteklih dana. No, postoji i druga strana ove priče, ili što bi se reklo - da  li je to račun bez krčmara, odnosno kakav će biti odgovor Irana?

federalna.ba