Podjele u EU: Zašto nema sankcija Izraelu?
Evropska unija često se predstavlja kao globalni zagovornik međunarodnog prava i univerzalnih vrijednosti. Međutim, sve su glasnija pitanja da li ti principi vrijede jednako za sve. Dok su sankcije i politički pritisci prema Rusiji zbog rata u Ukrajini uvedeni brzo i odlučno, reakcije na postupke Izraela na Bliskom istoku, prema ocjenama brojnih lidera, znatno su opreznije, uz izostanak konkretnih zajedničkih poteza.
Od početka rata u Ukrajini, Evropska unija je Rusiji uvela 20 paketa sankcija. Ti paketi obuhvataju širok spektar mjera – od finansijskih i trgovinskih ograničenja, preko zabrane uvoza energenata, do sankcionisanja pojedinaca, kompanija i trećih zemalja koje pomažu Rusiji da zaobiđe restrikcije.
Za to vrijeme blokiran je prijedlog o suspenziji Sporazuma o saradnji Evropske unije i Izraela, koji je na snazi od 2000. godine. Španski premijer Pedro Sanchez u junu prošle godine kritikovao je Evropsku uniju upravo zbog nesposobnosti da suspenduje sporazum o saradnji, dok Izrael, kako je rekao, izvršava genocid nad narodom Palestine.
“Imali smo 18 paketa sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, dok Evropa svojim dvostrukim standardima nije sposobna suspendovati sporazum o pridruživanju s Izraelom”, rekao je španski premijer Pedro Sanchez 26. juna 2025. godine.
“Neke države članice predložile su potpunu ili djelomičnu suspenziju sporazuma s Izraelom, kao i ograničenja trgovine, dok su druge izrazile protivljenje. U prostoriji nije bilo potrebne podrške za to. Mjere koje već imamo na stolu, a koje zahtijevaju kvalifikovanu većinu, zahtijevat će od država promjenu stava. To danas nismo vidjeli, ali ove će rasprave biti nastavljene”, izjavila je Kallas 21. aprila 2026. godine.
Nemogućnost usvajanja suspenzije Sporazuma s Izraelom izazvala je podjele i u Evropskom parlamentu. Najglasniji u kritikama bio je belgijski zastupnik Marc Botenga. Evropa je, kaže, saučesnik u zločinu!
“Sankcionišete Rusiju kad napadne Ukrajinu, a podržavate Sjedinjene Američke Države kad bombarduju Iran. Osuđujete Rusiju što je okupirala Ukrajinu, a podržavate Izrael kad okupira Palestinu i Liban. Osuđujete Iran i njegov religijski ustroj, ali kao saveznika smatrate Saudijsku Arabiju, religijsku monarhiju bez demokratije i prava žena”, rekao je Botenga 3. aprila 2026. godine.
I dok se Izrael spominje s dozom opreza, Rusiju se otvoreno osuđuje, a Ukrajina dobija milijarde nakon odlaska Orbana i popravke naftovoda Družba. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je ovaj zajam razlog zašto će Ukrajina obnoviti ovaj ključni naftovod, te da će to prisiliti Rusiju na pregovore.
“Odluka o zajmu od 90 milijardi eura će sigurno potaknuti Rusiju da razmišlja o pregovorima”, izjavio je Zelenskij 23. aprila 2025. godine.
Najavljuju Evropljani i 21. paket sankcija Rusiji iz koje poručuju da taj korak trajno narušava odnose Moskve i Brisela.
Ipak, dosadašnjih 20 paketa sankcija pokazuje koliko brzo i odlučno Evropska unija može djelovati kada postoji politički konsenzus. Istovremeno, izostanak jedinstvenog odgovora prema Izraelu otvara pitanje da li se principi međunarodnog prava i univerzalnih vrijednosti primjenjuju dosljedno – ili zavise od političkih interesa država članica. Upravo u tim razlikama, analitičari vide ključni izazov za kredibilitet Evropske unije na globalnoj sceni.
federalna.ba