Istraživanje: Na istoku Njemačke raširen desni ekstremizam, svaka treća osoba želi čvrstog vođu

Na istoku Njemačke rašireni su netrpeljivost prema muslimanima i strancima, šovinizam, ali i antisemitizam, a ekstremne desničarske izjave tamo posebno nailaze na odobravanje, pokazuje istraživanje Leipziškog univerziteta.

"Uočili smo izraženo otuđivanje od demokratije", kažu autori studije okupljeni oko socijalnog psihologa i sociologa Olivera Deckera. Prema tim rezultatima, ni polovina ispitanika nije zadovoljna svakodnevnim životom u demokratiji, prenosi Deutsche Welle. U istraživanje je bilo uključeno 3.500 ispitanika iz pet pokrajina na istoku Njemačke. Saxony, Saxony-Anhalt, Thuringia, Brandenburg i Mecklenburg-Western Pomerania su nekada bile dio komunističke Njemačke Demokratske Republike (DDR). 

U tom području živi petina od ukupnog broja Nijemaca.

Rezultati imaju političku težinu: oko polovina ispitanika zahtjeva zaustavljanje doseljavanja muslimana. Skoro 70 odsto smatra da stranci dolaze u Njemačku kako bi iskoristili socijalnu državu, a skoro svaki treći ispitanik smatra da je uticaj Jevreja u zemlji prevelik.

Takvi politički stavovi imaju uticaja i na ponašanje na izborima. "Rezultati pokazuju da ekstremno desne partije sa svojim ideološkim ponudama imaju tačke povezivanja sa širokim slojevima stanovništva. Među pristalicama Alternative za Njemačku (AfD) nalazi se najviše ljudi sa ekstremnim desničarskim stavovima", ocjenjuju autori.

Ta stranka je posebno uspješna na istoku Njemačke. Upravo je prvi put od svog osnivanja pobijedila na jednim lokalnim izborima u Tiringiji. Istraživači javnog mnijenja smatraju pritom da Alternativa za Njemačku ima šanse da pobijedi sljedeće godine na izborima za parlamente u čak tri njemačke pokrajine.

Alternativa za Njemačku za sada ima samo indirektni uticaj na saveznom nivou, jer nijedna partija ne želi s njom da sarađuje. Zbog radikalnih izjava, Služba ustavne zaštite evidentirala je tu stranku kao potencijalno ekstremno desnu.  Istraživači su se koncentrisali na istočni dio zemlje, jer je on do 1990. bio pod komunističkom diktaturom, piše Deutsche Welle.

Pad tog sistema i ponovno ujedinjenje zemlje doveli su na tom području do masovnog otpuštanja, velike nezaposlenosti i masovnog iseljavanja stanovništva. Ti društveni lomovi bili su propraćeni nasiljem. Godinama su se dešavali pogromi, počinioci su bili krajnji desničari. Oni sve do danas pribjegavaju nasilju.

Istraživanje ne vidi komunističku prošlost kao glavni uzrok za raširen ekstremizam na istoku. Više je to "mentalitet zavjere", kao i želja da se uspostavi "autoritarna državnost", a većina ispitanika čezne za "čvrstom rukom" nekog vođe ili "jakom partijom".

Čak 33 odsto ispitanika odobrava iskaz: "Treba nam vođa koji bi čvrstom rukom vladao Njemačkom na dobrobit svih", a čak četvrtina ljudi koji su učestvovali u istraživanju kaže da je nacional-socijalizam imao i dobrih strana.

Istraživači su ispitivali i to do koje su se mjere stavovi mijenjali tokom decenija. Rezultati su otrežnjujući: na istoku Njemačke su politički stavovi izgleda ostali relativno nepromijenjeni. Ekstremno desni stavovi nisu se proširili, ali ostaju na konstantno visokom nivou. To je jedno od objašnjenja za uspjehe Alternative za Njemačku u tom području.

Za autore studije sa Leipziškog univerziteta alarmantno je to što se desničarski stavovi tako uporno zadržavaju među ljudima, pošto broj krivičnih djela ekstremnih desničara, kao što je podmetanje vatre u azilantskim domovima, pokazuje da antidemokratski stavovi u svakodnevnom životu dovode do konkretnih nasilnih postupaka.

federalna.ba/Beta