Iranski sukob uzdrmao globalnu ekonomiju: Rast usporava, gubici procijenjeni na 700 milijardi dolara

Očekuje se da će se rast globalne ekonomije i trgovine ove godine znatno usporiti usred poremećaja u Hormuškom moreuzu koji utiču na snabdijevanje naftom, prirodnim gasom i đubrivima u proteklih skoro 100 dana od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. februara.

Oružani sukob na Bliskom istoku doveo je do velikih izazova za globalnu ekonomiju, kao i gubitak velikog broja ljudskih života.

Iran je uglavnom zaustavio komercijalni pomorski brodski saobraćaj u Hormuškom moreuzu kao odmazdu za preventivne napade SAD-a i Izraela na zemlju.

Oko 20 posto globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG), 30 trgovine đubrivima, oko 40 zaliha uree, 50 zaliha sumpora i 30 posto zaliha fosfata pogođeno je poremećajem.

Globalna dnevna potrošnja nafte dostigla je 104 miliona barela u aprilu, ali je zaliha nafte ostala na 95,1 milion barela. Dnevni gubitak za proizvođače nafte u Meksičkom zaljevu u odnosu na predratni nivo dostigao je 14,4 miliona barela, a protok kroz Hormuški moreuz je zaustavljen, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.

Brent sirova nafta trenutno se trguje 30 posto iznad predratnog nivoa, dok su evropske cijene gasa 50 posto više zbog ograničenja u snabdijevanju.

Troškovi goriva za brodove porasli su za 59 posto tokom ovog perioda, prema podacima Svjetskog pomorskog vijeća.

Prekidi u globalnoj brodarskoj mreži i nagli rast troškova goriva vrše sve veći pritisak na lanac snabdijevanja.

Nagli porast cijena i smanjenje globalne flote, kao i rastući troškovi brodova zbog nasukavanja brodova u moreuzu, te poremećaj izvoznih i uvoznih bilansa mnogih zemalja, doveli su do viših procjena inflacije.

Pad potrošnje zbog ograničenja u ponudi i kompanije koje se suočavaju s višim troškovima ulaganja doveli su do oštrih revizija naniže u procjenama rasta globalne ekonomije i trgovine.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je da će rat i njegovo trajanje biti odlučujući za procjenu globalnog ekonomskog rasta, prema svom najnovijem izvještaju o ekonomskim izgledima u srijedu, predviđajući dva scenarija, i to scenarije "vremenski ograničenog poremećaja" i "produženog poremećaja".

OECD procjenjuje da bi, ako rat bude kratkotrajan, globalni rast mogao pasti sa 3,4 posto u 2025. na 2,8 posto u 2026. godini, te porasti za 3,1 posto u 2027. godini.

U međuvremenu, usporavanje rasta od 0,6 procentnih poena znači potencijalni gubitak od najmanje 700 milijardi dolara (609 milijardi eura) za globalnu ekonomiju, s obzirom na to da se ona trenutno procjenjuje na oko 118 biliona dolara (102,7 biliona eura).

Ako rat i poremećaji u trgovinskim tokovima potraju duže, globalni ekonomski rast mogao bi oslabiti na samo 2,1 posto ove godine i 1,8 posto u 2027. godini, prema OECD-u.

Istovremeno, kreditna rejting agencija Fitch Ratings snizila je svoju prognozu globalnog ekonomskog rasta za 2026. godinu za 0,2 procentna poena na 2,4 posto, navodeći kao razlog naftnu krizu izazvanu ratom.

S pozitivne strane, utjecaj naftnog šoka na globalnu ekonomsku aktivnost djelimično je kompenziran jačim od očekivanog uzlaznim zamahom tehnoloških investicija predvođenih umjetnom inteligencijom (AI), što podržava rast globalne trgovine i izvoza iz azijskih zemalja.

Prema Fitchu, očekuje se da se Hormuški moreuz, gdje je trgovina zaustavljena 14 sedmica, neće ponovo otvoriti do jula.

Očekuje se da će se tržišta nafte dodatno zategnuti u naredna dva mjeseca usred smanjenja zaliha, jer je malo vjerovatno da će se protok kroz moreuz vratiti u normalu u kratkom roku.

U međuvremenu, OECD procjenjuje da će rast globalne trgovine pasti sa pet posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. i 2,9 u 2027. godini.

Očekuje se da će ukupni rast trgovine pasti u drugom i trećem kvartalu 2026. zbog naglog pada trgovine sa zaljevskim ekonomijama i rastućih troškova energije i transporta.

Svjetska trgovinska organizacija očekuje da će globalna trgovina pasti na 1,9 posto ove godine nakon porasta od 4,6 posto u 2025. i na 2,6 posto u 2027. Snažan rast potražnje za proizvodima povezanim s umjetnom inteligencijom djelimično kompenzira usporavanje izazvano energetskim šokovima.

Konferencija UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) procjenjuje da će se globalni ekonomski rast usporiti na 2,6 posto u 2026. godini, upozoravajući da svjetska ekonomija ide ka krhkijem periodu.

Dok se ekonomski izazovi intenziviraju, posebno za zemlje u razvoju koje ovise o uvozu nafte, od 75 zemalja koje su ranjive usred ovih izazova, oko 65 su neto uvoznici nafte, što čini milijardu ljudi u populaciji, prema UNCTAD-u.

Više od 30 posto navedene populacije živi s manje od tri dolara dnevno.

S obzirom na trenutne nivoe uvoza, rast cijena nafte mogao bi dodati više od 20 milijardi dolara (17,4 milijarde eura) godišnjem računu za uvoz ovih ekonomija koje u velikoj mjeri ovise o uvozu goriva.

AA/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.