Infrastrukturni projekti u svrhu preizbornih kampanja: Gdje odlaze milijarde javnog novca?

videoprilog Melihe Škrijelj (Dnevnik 2)

Domaći političari, pokazalo se, teško da znaju i žele odvojiti javnu funkciju od one stranačke. U izbornoj kampanji to je i zakonska obaveza, ali ne i na terenu. Projekti, renoviranja i izgradnja tempirano se dešavaju u izbornoj godini, pa su otvaranja, ceremonije i crvene vrpce stalni repertoar načelnika i zvaničnika, ali i kandidata. Kako i gdje odlaze milijarde javnog novca i kada završava funkcija, a počinje kampanja?

Vijesnici izbora

Lopate i bageri kao vijesnici izbora. Užurbano se asfaltiraju ceste, trotoari, farbaju fasade, sadi drveće, čiste korita rijeka, otvaraju vrtići, škole, bolnice. Izborna godina je za trošenje budžetskih sredstava, a u tom ritmu kroz javne nabavke i tendere cifra je ove godine premašila 1,2 milijarde maraka. Tempirano za start predizborne kampanje, a pitanje je da li u ime stranke ili javne, službene funkcije.

„Ne tvrdimo da je apsolutno sve u tim tenderima sporno, neke od tih cesta zaista jesu trebale renoviranje, ali ono što je indikativno jeste da kada pratite identične podatke po godinama, u proteklih deset godina, uvijek je skoro duplo u izbornim godinama u poređenju sa godinama kada nemamo izbore“, pojašnjava Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a.

Izborni zakon zloupotrebljavanje resursa brani tokom cijelog izbornog perioda, istakao je Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove TIBiH.

„Dakle, od raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. Očekujemo u zvaničnoj izbornoj kampanji koja će početi 30 dana pred izbore, da se ovakve pojave samo intenziviraju“, dodaje on.

Asfaltiranje za siguran mandat

Osim infrastrukturnih radova, asfaltiranje je pravi izbor za kampanju i siguran mandat, ali raste i darežljivost, pa je u ovogodišnjoj funkcionerskoj kampanji javnim novcem, za fotelju duže, skoro sedam i po miliona maraka izdvojeno za poklone. Jeftino sa efektima. Pa će Vlada RS-a đacima i studentima dijeliti od 100 do 150  maraka, po odluci SNSD-a.

„To nisu sredstva koja imaju neko uporište u zakonu, koja pripadaju određenoj kategoriji, dakle, po osnovu nekog zakonskog prava, nije nešto što je planirano, nije dio neke dugoročne strategije ili politike, već upravo suprotno. Ovakve odluke se donose predizbore, najčešće iz rebalansa budžeta, iz nekih uopštenih budžetskih stavki, na taj način pokušava da se kupi podrška dijela birača“, tvrdi Ožegović.

CIK-ovo tumačenje

Za CIK BiH ništa novo, ali i dalje nekažnjivo.

„CIK samo iz njima znanog razloga, tumači kao zloupotrebu javnih resursa ono što se dešava u medijima, u većini slučajeva u online prostoru, na društvenim mrežama. Dok suštinski ono što se dešava na terenu, upravo ova vrsta zloupotrebe javnih radova, ili možda još rigoroznije, tek sada svjedočimo sve učestalijoj pojavi podjele onih jednokratnih pomoći, 100, 200, 500 maraka penzionerima, studentima, srednjim školama i sl., tek za to ne postoji sankcija“, dodaje Ožegović.

“Ukoliko se svedemo na to da da li će tamo stajati logo određene političke stranke, nećemo nikada kazniti bilo koju vrstu zloupotreba“, dodao je Džidić.

“Kad je riječ o preuranjenoj kampanji i zloupotrebi javnih resursa, izuzetno cijenimo monitoring nevladinog sektora, ipak CIK je državna institucija koja mora striktno primjenjivati zakon, i mi ne možemo kažnjavati na bazi pretpostavki već isključivo na osnovu jasnih zakonskih odredbi i dokaza“, poručio je Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a BiH.

Skupa obećanja upakovana u javni interes od kojih korist imaju unaprijed poznati izvođači radova, ali i scenaristi kupovine podrške birača. Praksa je to koju gledamo iznova, a vrhunac tek slijedi. Jer birački kružić na listiću za koji se stranke godinama bore, pokazalo se, ima cijenu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

javni novac