Zenica ne želi od centra čelika postati evropski centar otpada

Građanska inicijativa "NE spalionici otpada u Zenici" upoznala je danas javnost sa svojim dosadašnjim aktivnostima na sprječavanju izgradnje energane/spalionice na komunalni i bio otpad u pogonu Nove Željezare Zenica, protiv čega je i 98 posto anketiranih građana tog grada - podvukao je na današnjoj pres-konferenciji u prostorijama Eko foruma Zenica predsjednik tog udruženja i dekan Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Samir Lemeš.

Anketom je, dodao je, bilo obuhvaćeno 600 ispitanika, od kojih 30 posto uopšte ne zna da postoje takvi planovi, 98 posto ih je protiv, a isti je postotak građana istakao da trebaju više biti uključeni u proces donošenja odluka.

- Za to trebaju informacije, a one se kriju ili se friziraju. Dovode nas pred svršen čin – ako hoćemo grijanje, da treba izgraditi spalionicu koju predstavljaju kao zelenu energiju. A to uopšte nije zelena energija. Proizvedena električna energija otpada je i skuplja od električne energije iz zemnog gasa. Cijena bi bila i veća - kazao je Lemeš.

On je podvukao kako evropske energane spaljivanjem smanjuju broj deponija te se rješavaju otpada, a što se i subvencionira.

- Opravdano strahujemo da će Zenica biti spalionica Evrope, jer onaj otpad koji se ne može spaliti u evropskim zemljama bit će dovožen u Zenicu. Nismo protiv investicija, a ne vjerujemo da će zadržati sve radnike. Mi se borimo i za radnike i za ekonomiju, ali prije svega za zdravlje i da zašitimo ljude od štetnih emisija - kazao je Lemeš.

Zbog činjenice da novi vlasnici, za razliku od bivšeg te svjetske kompanije ArcelorMittal koja također nije poštivala ekološke standard, nemaju nikakvo iskustvo u proizvodnji čelika niti električne enrgije iz otpada, postavlja se pitanje poštivanja industrijske discipline.

- Federacija Bosne i Hercegovine ima samo jednog inspektora za okoliš i nije u stanju da kontroliše tolika preduzeća. Ko garantuje industrijsku disciplinu, da li je to industrija ili naše institucije. Ako je industrija, nemamo povjerenje - gledali smo 20 godina one koji su imali i tehnologiju i znanje pa to nisu imali. Novi vlasnik nema iskustva ni u proizvodnji energije ni čelika. Institucije ne štite naše zdravlje, nego isključivo industriju - upozorio je Lemeš te napomenuo kako Uprava za indirektno oporezivanje ne želi dostaviti informacije o sastavu RDF otpada koji se uvozi te koristi kao gorivo u cementarama.

Zenički hirurg i jedan od osnivača Eko foruma prim. dr Harun Drljević ističe kako zbog nerentabilne proizvodnje te negativnog utjecaja na okoliš za gradnju spalionica više nije moguće dobiti sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj niti Svjetske banke.

- Brojne stručne i naučne studije uglednih referenci počele su nakon prvobitne euforije da dokazuju da u lokalnim sredinama dolazi do ozbiljnog rizika od obolijevanja. To je podstaklo EBRD da više ne kreditira spalionice. Traže se nove destinacije za njihovo građenje, gdje se zakoni brutalno krše. Dokazi su i podaci koji se mogu naći na Onkologji Kantonalne bolnice Zenica. Spalionice se pokazale, bez obzira na tehnologoju, da prilikom sagorijevanja materija ispuštaju opasne materije dioksina, furana… - kazao je Drljević.

Podvukao je da građani Kaknja, gdje se u tamošnjim industrijskim pogonima spaljuje otpad, prednjače po broju onkoloških pacijenata u KBZ-u, odnosno u Zeničko-dobojskom kantonu.

- U Bosni i Hercegovini ne postoji nikakva kontrola. Kapacitet zeničke spalionice bit će oko 500.000 tona, a BiH nema te količine, što znači da će se uvoziti otpad. Oko stotinu kamiona otpada dnevno će stizati iz Evrope, ali se pitam kakvog otpada. Vapi se u Evropi za spaljivanjem lijekova i drugog opasnog otpada. Spaljivanje otpada se pokazalo zlokobno po pitanju morbiditeta i mortaliteta od najtežih oblika bolesti - poručio je Drljević.

Menadžer pokreta Vladimir Franjić najavio je kako će nastaviti borbu da spriječe da Zenica ne postane evropski centar otpada te da će skupove nastaviti održavati po mjesnim zajednicama. Skup je već održan u MZ Tetovo, koja se nalazi uz sami pogon NŽZ-a te čiji su stanovnici iskazali najviše skepse po pitanju ovog pogona.

Svi drugi prezentirani projekti novog vlasnika NŽZ-a, dodao je, prihvatljivi su, ali ne i spalionica u centru grada. Urbanistički plan Grada Zenica za period 2021.-2041. godine, koji je jučer usvojen na Gradskom vijeću Zenice, prema riječima Lemeša, trebao bi biti dovoljan zakonski okvir da federalne vlasti, a čija je to nadležnost, ne izdaju dozvolu za izgradnju energane/spalionice u Zenici.

Fena/federalna.ba