Zenica domaćin Florence mreže: Razgovara se o sestrinstvu i izazovima zdravstvenog sistema
Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici, studijski program Zdravstvena njega, ove godine domaćin je 33. susreta Florence mreže Evrope, jednog od najznačajnijih međunarodnih okupljanja u oblasti sestrinstva i primaljstva. U okviru petodnevnog susreta danas je održana konferencija pod nazivom „Povratak korijenima sestrinstva i primaljstva“, na kojoj je prezentirano više od 30 naučno-stručnih radova.
Međunarodna razmjena znanja
Prezentovani naučno-stručni radovi u Zenici, u okviru petodnevnih susreta najstarije evropske mreže u oblasti sestrinstva i primaljstva, bazirani su na osnovama zdravstvene njege, komunikaconih vještina, transkulturalnih kompetencija, te projektnim aktivnostima i istraživanjima.
Predsjednica Evropske Florence mreže Laura Visiers Jimenez istakla je značaj razmjene iskustava u multikulturalnom okruženju.
„Nekad zna biti izazovno i pravo je bogatstvo što imamo mnogo različitih kultura. Dobro je što učimo jedni od drugih i što možemo zajedno raditi u ovom procesu“, kazala je Jimenez.
Prvi susret u Bosni i Hercegovini
Dio Florence mreže čini 51 fakultet iz 22 evropske zemlje. Mreža ima svoj strateški plan, a cilj je studentima osigurati bolje uvjete studiranja.
Prodekan za naučno-istraživački rad Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Mirza Oruč naglasio je značaj organizacije ovog događaja.
„Po prvi put se susret održava u Bosni i Hercegovini i okuplja više od 200 stručnjaka koji će kroz različite aktivnosti razmjenjivati znanja i iskustva, te planirati nove ideje, projekte i saradnju“, izjavio je Oruč.
Predsjednica Evropske Florence mreže dodatno je pohvalila organizaciju i kvalitet studijskog programa.
„Univerzitet u Zenici je jako dobro strukturiran, ima kvalitetan studijski program zdravstvene njege i radi na principima koji su zadovoljavajući“, rekla je Jimenez.
Izazovi zdravstvenog sistema
Migracije medicinskih radnika prisutne su u svim evropskim zemljama, ali su u Bosni i Hercegovini posebno izražene.
„Prema podacima koje smo dobili, više od 70 posto medicinskih radnika u zdravstvenom sistemu čine medicinske sestre i tehničari. Ako školujemo kadar za druge zemlje, onda imamo veliki problem i moramo tražiti sistemsko rješenje koje će to spriječiti“, istakao je Oruč.
Potreba za sistemskim rješenjima
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Harun Hodžić izrazio je očekivanje da će nadležne institucije prepoznati značaj zdravstvenog sektora.
„Nadam se da će država u skoroj budućnosti imati više razumijevanja za zdravstveni sektor, te da će raditi na izmjenama zakonskih procedura kako bismo barem djelimično zaustavili odlazak kadra“, kazao je Hodžić.
Nažalost, svakodnevnom svjedočimo sve većem obolijevanju od hroničnih bolesti, redovima čekanja i lošim uvjetima. Ipak, stručni kadar je najvažnija karika i već su se obistinila predviđanja, da nas u skoroj budućnosti neće imati ko liječiti ako se hitno ne spriječi odlazak stručnih medicisnkih kadrova iz naše zemlje, za čije obrazovanje država, pa i roditelji izdvajaju ogroman novac.
federalna.ba