Von der Leyen u Evropskom parlamentu o stanju Evropske unije: Sigurnost, ekonomija, klima i AI među ključnim temama

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obratila se Evropskom parlamentu u Strasbourgu u okviru godišnjeg govora o stanju Evropske unije i njenom položaju u međunarodnom okruženju.

U njenom obraćanju fokus je na nizu izazova s kojima se suočava Evropska unija, među kojima su sigurnost, konkurentnost, odnosi s globalnim silama, nacionalizam i populizam, digitalna regulacija, migracije te klimatska i energetska pitanja.

Govoreći o aktuelnoj situaciji, von der Leyen citirala je Charlesa Dickensa i njegov opis vremena Francuske revolucije: „bila su to najbolja vremena; bila su to najgora vremena“.

„To je također dobar opis svijeta u kojem živimo“, kazala je, dodajući da je „brzina promjena nevjerovatna“.

„Rekla bih da je stanje naše Unije snažnije nego ikada prije. Stanje naše Unije također može djelovati nesigurnije nego ikada prije. Ove dvije izjave mogu izgledati nespojivo, ali obje su tačne i odražavaju ovo izuzetno vrijeme.“

Kazala je da je Evropa „odabrala vlastiti put“ dok se suočava sa „složenim dobom velikih mogućnosti i velikih opasnosti“.

Prema njenim riječima, Evropa se „oslobađa toksične ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima“, bolje je pripremljena za vlastitu odbranu nego ikada ranije te zajedno s Ukrajinom i Grenlandom brani svoje vrijednosti.

„U hladnoj krhkosti današnjeg svijeta, samo Evropa može osigurati istinski suverenitet Evropljana“, rekla je.

„Sada se suočavamo s otvoreno neprijateljskim svijetom“

Von der Leyen upozorila je da se „sada suočavamo s otvoreno neprijateljskim svijetom“, u kojem su „stare pretpostavke i odnosi narušeni“.

Govorila je o „teritorijalnom agresivnom ratu“ u Ukrajini, „borbi za industrijske kapacitete“ i „narative“, kao i o „vrtoglavoj brzini promjena i tehnologije“ koja utiče na živote ljudi.

„Vidimo to u usponu ekstremizma i padu nijansiranosti, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Ove stvarne zabrinutosti koriste se za stvaranje podjela među nama, ponekad izvana, ali prečesto i iznutra.

Ali naš put je jasan. Izgradnja nezavisne Evrope koja ima moć djelovati. Ništa nas od toga ne može odvratiti. Jer u ovom svijetu sudbina Evrope mora ostati u rukama Evropljana.“

Upozorenje na ultranacionalizam i rusko miješanje

Von der Leyen predstavila je situaciju kao izbor između „nezavisne Evrope koja brani svoje vrijednosti u ovom svijetu“ i „dopuštanja da nas podjele i ovisnosti sputavaju“.

„Želimo li se okupiti oko naše evropske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokratije potkopavaju posrednici i marionete autoritarnih režima?

Bilo da je riječ o ultranacionalistima ili onima koji su protiv Evrope, bilo da je riječ o ruskom miješanju ili dezinformacijama, nazivi mogu biti različiti, ali cilj je isti.

Oni preziru naše vrijednosti i žele razbiti naše evropsko jedinstvo. Zato se nemojmo samo boriti protiv toga, već se zajedno borimo za naš evropski ideal.“

„Pokretanje evropske ekonomije naš je prioritet broj jedan“

Von der Leyen kazala je da je „pokretanje evropske ekonomije naš prioritet broj jedan“, ističući potrebu da Evropa iskoristi svoje veliko tržište, industriju i usluge.

Prema njenim riječima, jedinstveno tržište i dalje je previše fragmentirano te ga je potrebno dodatno reformirati, s ciljem da bude završeno do kraja naredne godine.

„U današnjoj ekonomiji brzina je od ključnog značaja. Trajna dozvola ili obrazac, priključenje na elektroenergetsku mrežu ili odluka o finansiranju – sve to može odrediti gdje će investicija biti realizirana i gdje će biti otvorena radna mjesta. Moramo se kretati mnogo brže“, rekla je.

Von der Leyen govorila je i o potrebi pojednostavljivanja evropskih pravila.

„Moramo elektrificirati Evropu“

Von der Leyen osvrnula se i na potrebu reforme evropskog energetskog tržišta.

Kazala je da „Evropa ne može ostati industrijska sila ako su njene cijene energije strukturno previsoke“.

Istakla je da je EU nakon ruske invazije punog obima na Ukrajinu uspješno usmjerio pažnju prema domaćim čistijim izvorima energije, ali da je kasnije „bolno osjetio trošak“ zatvaranja Hormuškog moreuza.

„Moramo udvostručiti napore u osiguravanju pristupačne i domaće čiste energije. Bilo da je riječ o obnovljivim izvorima ili nuklearnoj energiji, biometanu ili drugim izvorima. Tehnološki neutralno. Ali ove vrste energije moraju nam osigurati nezavisnost i smanjiti cijene energije.“

Kazala je da „moramo elektrificirati Evropu“ i smanjiti račun za uvoz fosilnih goriva.

Dodala je da veliki kapaciteti obnovljive energije čekaju na priključenje te da EU mora ubrzati priključivanje na elektroenergetsku mrežu.

EU i Kina: potreba za uravnoteženjem trgovinskih odnosa

Von der Leyen potom je govorila o trgovini, posebno o odnosima s Kinom.

Upozorila je da trgovinski deficit EU-a s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno i da je „dosegao prekretnicu“.

„Neki kažu da se približava drugi kineski šok, ali on je već tu. To se vidi u našim zajednicama i fabrikama širom naše Unije. To dovodi do deindustrijalizacije u industrijskim središtima Evrope. Ovo nije održivo.“

Kazala je da će EU „iskoristiti sva sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi uravnotežio svoje odnose“.

Govorila je i o potrebi diverzifikacije kada je riječ o ključnim sirovinama.

Investicije, rast i novi budžet EU-a

Von der Leyen potom je govorila o investicijama i rastu, kao i narednom budžetu EU-a.

Istakla je potrebu pojednostavljivanja procedura i smanjenja fragmentacije na području investicija kako bi se olakšalo finansiranje evropskih startupa.

Posebno je istakla uspjeh kompanije ICEYE, koja se bavi radarskim satelitskim snimanjem i svemirskim nadzorom, a koju su osnovali Finac Pekka Laurila i Poljak Rafał Modrzewski nakon što su se upoznali kroz program studentske razmjene Erasmus prije 15 godina.

„Danas su jedna od vodećih svjetskih kompanija u oblasti svemirske tehnologije“, kazala je von der Leyen. „Vi ste istinska evropska priča o uspjehu.“

Klimatske promjene: „Ljeto istine“

Von der Leyen potom se osvrnula na klimatske promjene.

Kazala je da će „naš budući prosperitet i sigurnost u velikoj mjeri zavisiti od toga kako upravljamo prekretnicama u dvije oblasti: klimatskim promjenama i umjetnoj inteligenciji“.

Govoreći o klimatskim promjenama, kazala je da je „ovo ljeto bilo ljeto istine“, pri čemu „gotovo nijedan dio našeg kontinenta nije bio pošteđen“.

Navela je područja i rijeke pogođene posljedicama klimatskih promjena, uz procjenu da je izgorjelo 660.000 hektara, da je izgubljeno oko 12 miliona tona usjeva te da je zabilježeno više od 35.000 smrtnih slučajeva iznad uobičajenog broja.

„Sve ovo je samo najava onoga što dolazi. Ovo su bili najtopliji ljetni mjeseci ikada, ali vjerovatno najhladniji u odnosu na godine koje dolaze.“

Kazala je da je tranzicija složena i da će biti potrebno prilagođavanje i učenje tokom procesa, ali da „nema sumnje: Evropa može, mora i ostat će na putu ostvarivanja svojih klimatskih ciljeva“.

Najavila je da će EU narednog mjeseca predložiti novi paket mjera za otpornost na klimatske promjene, kao i poseban paket za pripremu za toplotne valove, uključujući pravila o prilagođavanju gradova i hlađenju.

Voda, sigurnost hrane i šumski požari

Von der Leyen potom je govorila o vodi i sigurnosti hrane, ističući „rizike nestašice vode za naše poljoprivrednike, mala i srednja preduzeća, energetiku i lance snabdijevanja“.

„Ipak, evropske cijevi gube gotovo jednu litru na svake četiri litre, uglavnom zbog curenja. Kakvo rasipanje.“

Pohvalila je evropske poljoprivrednike zbog otpornosti koju su pokazali tokom ovog ljeta i obećala da će ih EU „podržavati na svakom koraku“.

Govorila je i o šumskim požarima, upozorivši da oni „postaju intenzivniji, češći i šire se na veća područja“.

„Moramo razmišljati šire i brže učiti“, kazala je.

Dodala je da će EU raditi na jačanju spremnosti i unapređenju pravila za vanredne situacije.

Posebno je odala počast 46-godišnjem danskom pilotu Rune Kyndalu, koji je poginuo u nesreći u Grčkoj u julu tokom učešća u hitnoj misiji.

U prisustvu njegove porodice, von der Leyen je kazala da mu „cijela Evropa duguje zahvalnost“, nakon čega je Evropski parlament odao počast Kyndalu stojećim aplauzom.

Pristup umjetnoj inteligenciji

Također je govorila o pristupu Evropske unije razvoju i primjeni umjetne inteligencije, prenosi The Guardian.

Kazala je da je stav Evrope jasan: Evropa želi „izvući maksimum“ iz ove tehnologije kako bi „unaprijedila naša društva, kvalitet života i produktivnost“, ali je svjesna i „ogromnih rizika“ koji dolaze s njenom primjenom.

„Kako modeli na samoj granici tehnoloških mogućnosti postaju sve sposobniji, ti rizici postaju izraženiji i sve jasnije dolaze u fokus“, rekla je.

„Direktori najnaprednijih kompanija govore nam da je vrijeme da usporimo razvoj samorekurzivnih modela kako bismo uskladili tempo razvoja s granicama tehnološkog napretka. Ako su ljudi koji razvijaju ovu tehnologiju toga svjesni, onda bismo trebali biti i mi.“

Saradnja s Kanadom i Velikom Britanijom

Kazala je da će EU „zajedno intenzivirati napore“ s partnerima koji dijele iste stavove, poput Kanade i Velike Britanije, posebno u oblastima „evaluacije modela, verifikacije, sistema ranog upozoravanja i sigurnosti umjetne inteligencije“.

Navela je da će EU pozvati vodeće laboratorije koji razvijaju najnaprednije modele na razgovore o tome kako podržati postojeće napore industrije da se tempo razvoja uskladi s granicama tehnološkog napretka.

Von der Leyen je također kazala da Evropi trebaju „vlastiti kapaciteti“ te da mora „masovno povećati svoje računalne kapacitete“.

Potom je istakla da „sljedeća etapa ove utrke nije samo pitanje najnaprednijih modela“.

„Kao i s štamparskom presom u prošlosti – izumio ju je njemački izumitelj, ali je njome ovladala i primjenjivala je širom zapadne Evrope. Dakle, ne moramo mi razviti vrhunsku tehnologiju da bismo iz nje izvukli najveću vrijednost. Ključno je stvaranje vrijednosti koju umjetna inteligencija još nije donijela.“

Primjena AI-ja u svakodnevnom životu

Kazala je da EU može predvoditi u primjeni umjetne inteligencije u stvarnim situacijama, bilo da je riječ o fabričkim pogonima, bolnicama, preciznoj poljoprivredi ili autonomnoj vožnji.

„Upravo se ovdje krije stvarna vrijednost i upravo tu Evropa ima velike prednosti.“

Posebno je govorila o primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu.

„Želim li da moj ljekar ima trenutni pristup putem umjetne inteligencije svim podacima potrebnim za donošenje najbolje odluke o dijagnostici i liječenju? Da, naravno. Ali želim li da moj ljekar bude robot? … Ne, naravno da ne. Ne želim da mi robot kaže imam li rak ili ne. Suština je u tome da umjetna inteligencija treba osnažiti naše ljekare, a ne ih zamijeniti. A to je samo jedan primjer.“

Von der Leyen je kazala da je pristup EU-a jasan: „želimo umjetnu inteligenciju; želimo da AI stvara veću vrijednost, veću odgovornost, uz niže troškove i manju potrošnju energije“.

„Ali iznad svega, želimo AI uz ljudsku kontrolu. To je suština evropskog pristupa.“

Von der Leyen o pravima žena

Von der Leyen je govorila i o pravima žena, upozorivši da „neki ljudi žele vratiti stvari unazad“.

„Žele nas vratiti u doba u kojem su žene bile građanke drugog reda.

Toliko smo se borile za jednak tretman, jednake mogućnosti i jednaku platu.

Pogledajte ovu salu. Konačno nas je ovdje mnogo – predsjednica, potpredsjednice, lideri grupa, komesari, zastupnici u Evropskom parlamentu, zaposlenici i osobe koje rade na dočeku.

Zato želim poslati vrlo jasan signal i poruku. Žene su ovdje da ostanu. Branit ćemo svoja prava. I nastavit ćemo se svakodnevno zalagati za svoje vrijednosti.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.