Pred novim reisul-ulemom brojni izazovi: Od ugovora s državom do rastuće islamofobije

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji čini 398 članova, ove subote bira novog reisul-ulemu. Tri kandidata, tri vizije i novo poglavlje pred ovom najbrojnijom vjerskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Šta čeka novog vjerskog poglavara i kakvo društvo treba graditi u vremenu rastuće islamofobije i institucionalnih opstrukcija?

Izbor vrhovnog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pokazat će je li demokratizacija ovog procesa samo formalna, na papiru, ili će 14. reisul-ulema biti izbor onih koji na toj poziciji žele najboljeg među najboljima.

Identitet, država i položaj Bošnjaka

„Očekujem, s pravom, da novi reis i Rijaset Islamske zajednice afirmiraju naročito tri vrste identiteta: naciju - pripadnost državi i pripadnost narodu - odnosno Bošnjacima, te, razumije se, pripadnost islamu“, kazao je akademik Esad Duraković.

Izbor reisul-uleme u pravnom okviru Bosne i Hercegovine kao sekularne države pokazuje da ta funkcija nije samo vjerska dužnost. Reisul-ulema jedan je od najutjecajnijih vjerskih autoriteta u zemlji. Ne bira ga politika, ali njegovu ulogu i djelovanje politički akteri moraju poštovati. Zato se često postavlja pitanje gdje završava vjerska služba, a počinje politika.

„Ako je islamofobija prisutna, ako neko ovdje želi da Bosna i Hercegovina bude brana za odbranu Evrope i kršćanstva od ekstremnih muslimana, na te stvari morate reagirati“, izjavio je Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

O ulozi reisul-uleme kao mogućeg integrativnog faktora govori i Safet Softić, član Komisije za provođenje izbora za reisul-ulemu i član Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. On smatra da vjerski poglavar ne može preuzeti ulogu političkog arbitra.

„Često se misli da bi reisul-ulema trebao biti neki natpolitički kišobran. Mislim da je vrlo teško da se reis bavi određenim političkim pitanjima. To je potpuno drugačiji način razmišljanja“, kazao je Softić.

Ugovor s državom i vjerska prava

Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, ukazuje na to da dio političkih elita ne prihvata jednakost vjerskih zajednica niti njihovo pravo na javno djelovanje.

„Mnoge političke elite još uvijek ne prihvataju jednakost svih vjerskih svjetonazora i vjerskih učenja. Drugo, ne prihvataju da vjera ima pravo na javnost, osim kada u demokratskom društvu postoji legitiman osnov da se takvo manifestiranje religije uskrati. Konkretan rezultat takvog odnosa jeste to što ne postoji ugovor između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice“, istakao je Alibašić.

Politička blokada ugovora, koji jedino va vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini nema sa državom, višedecenijski je izazov za dosadašnje, ali i novo rukovodstvo. Uz to, suočava se i s opstrukcijama procesa ujedinjenja dviju islamskih zajednica u Srbiji.

Prema povelji iz augusta, Novi Pazar predviđen je kao sjedište ujedinjene Islamske zajednice, uz reisul-ulemu u Bosni i Hercegovini kao vrhovnog vjerskog poglavara. Međutim, vlasti Srbije odbile su to upisati u državni registar. U Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini takav postupak tumače kao pokušaj održavanja paralelizma i anarhije.

Softić navodi da nadležno ministarstvo u Srbiji još nije verificiralo taj proces, dok se dio struktura Islamske zajednice u Beogradu nije priključio projektu ujedinjenja.

„Ministarstvo koje je nadležno za to, prema svom resoru, još uvijek nije izvršilo verifikaciju. Postoje određeni krakovi Islamske zajednice u Beogradu koji se nisu priključili ovom projektu ujedinjenja“, pojasnio je Softić.

Alibašić smatra da bi Srbija trebala primijeniti načelo jednakosti vjerskih zajednica i priznati međunarodnopravni subjektivitet Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

„Ako prihvatamo evropsko načelo jednakosti svih vjerskih zajednica, a Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini ugovorom je dobila status međunarodnog pravnog subjekta, ne bi trebalo biti problem da država Srbija prihvati Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji kao međunarodnopravni subjekt“, poručuje Alibašić.

Islamofobija kao izazov novom reisul-ulemi

Ova otvorena, a politički obojena pitanja, čekaju onog kojeg sutra bira Sabor između tri kandidata. Za zajednicu koja, osim institucionalnog jačanja, brige za vjernike i vakufsku imovinu, izazov je i kako odgovoriti na sve glasnije desničarske i islamofobne ideje, osim u svijetu, sve prisutnije i u našoj državi.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.