Od izgradnje džamije u Ljubljani do čela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Nedžad Grabus već više od dvije decenije dobro je poznato ime ne samo u vjerskim nego i u širim društvenim krugovima Bosne i Hercegovine. Osim ugleda u svijetu uleme, Grabus važi i za otvorenog i društveno angažiranog intelektualca, posebno izvan granica naše zemlje. Za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstoje izazovi očuvanja jedinstva Zajednice, jačanja međureligijskog dijaloga i suočavanja s predrasudama prema islamu i muslimanima.

Od Travnika do Ljubljane

Nedžad Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, a 1994. godine diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Magistrirao je 2001. godine iz oblasti akaida, odnosno temeljnih islamskih principa, a doktorirao 2008. godine.

Za muftiju ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji izabran je 2006. godine, kada je imao 38 godina. Na toj dužnosti proveo je 15 godina. Njegovo ime u Sloveniji najviše se povezuje s izgradnjom Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, u čijem se kompleksu nalazi prva namjenski izgrađena džamija u toj zemlji, na koju su muslimani čekali oko pola stoljeća.

Za muftiju sarajevskog imenovan je 2021. godine. Već tada je poručivao da Islamska zajednica treba raditi na jačanju svog jedinstva i očuvanju tradicije, koja se mora pravovremeno osvježavati. Branio je pravo Islamske zajednice da se oglašava o političkim i društvenim pitanjima. Govoreći o identitetu Bošnjaka, isticao je njihovu pripadnost zapadnoevropskoj kulturi i civilizaciji, uz duhovnu povezanost s islamom, koji je nastao na Istoku.

"Predrasude su veliki izazov"

U javnim istupima Grabus često ukazuje na potrebu prevazilaženja predrasuda prema islamu i muslimanima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u međunarodnim odnosima.

„Čini mi se da je Ajnštajn govorio da je teže promijeniti predrasude nego razbiti atom. To će i dalje biti naš veliki izazov: kako na prostoru na kojem živimo razbijati vlastite predrasude o brojnim pitanjima, ali i u razgovorima s ljudima širom svijeta. Važno je razbijati predrasude o nama kao evropskom političkom narodu koji ima autohtonu vjeru – islam“, poručio je Grabus.

U julu 2024. godine prisustvovao je prvoj zvaničnoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici održanoj u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku. Zagovara i članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ističući da evropski okvir pruža slobodu za razvoj društva i mogućnost za zaustavljanje nacionalističkih procesa u zemlji.

Međureligijski dijalog kao način života

Grabus je i predsjedavajući Skupštine Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, u kojem djeluju predstavnici sve četiri tradicionalne vjerske zajednice. Međureligijski dijalog smatra važnim dijelom bosanskohercegovačkog iskustva koje vrijedi njegovati i predstaviti međunarodnoj zajednici.

„Susret koji na izvjestan način predstavlja sarajevski, odnosno bosanskohercegovački kontekst, nešto je što treba njegovati. To je nastalo mnogo prije nego što je uopće nazvano međureligijskim dijalogom. Bio je to način života ljudi. Danas to nazivamo međureligijskim dijalogom i to je nešto što možemo pokazati i drugima. U susretima s različitim predstavnicima međunarodne zajednice ponekad ih moramo i šokirati. Oni stalno govore da je kod nas situacija komplicirana i složena, a naša je situacija jednostavnija nego u mnogim evropskim gradovima“, kazao je Grabus.

Akademski rad i međunarodni ugled

Nedžad Grabus redovni je profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Objavio je značajan broj naučnih radova, prijevoda knjiga i akademskih članaka. Njegovi intervjui objavljivani su u relevantnim medijskim kućama na bosanskom, slovenskom, arapskom, njemačkom, turskom i engleskom jeziku.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.