Ogrešević, Pirić i Mehmedović: Nema kompromisa na štetu BiH, vlast uz jasne principe

Svaki blok svoju Trojku ima. Šta mogu ujedinjeni NES, Naprijed i PDA uraditi na razjedinjenoj političkoj sceni BiH? S kim žele dijeliti vlast, a kome će biti žestoka opozicija? Šta su njima crvene linije i kolika je odgovornost biti odlučujuća ruka većine? Gosti emisije Plenum bili su: Elzina Pirić, Nermin Ogrešević i Šemsudin Mehmedović.

Ogrešević: Pravosuđe je oteto građanima Bosne i Hercegovine

Na pitanje ko bi za NES mogao biti poželjan partner nakon Općih izbora, predsjednik NES-a Nermin Ogrešević je rekao da ne želi govoriti o konkretnim strankama, nego o principima na kojima bi buduća vlast trebala biti formirana.

„Nama bi bili poželjni partneri oni koji bi prihvatili da dosadašnja vlast i dosadašnja praksa politika nisu dobre i da moramo drugačije postaviti ciljeve. Naprimjer, da napravimo političku stabilnost i da se bavimo poslom, jer nema ekonomskog razvoja bez političke stabilnosti.”

Govoreći o pravosuđu, istakao je da upravo u tom segmentu vidi jedan od najvećih problema u državi, podsjećajući da je NES podnio krivičnu prijavu protiv glavnog državnog tužioca.

„Naš fokus je izuzetno aktivan na pitanjima stanja u našem pravosuđu. Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca. Paradoks je što nam neki kažu: 'Šta će vam to, ne možete ništa promijeniti.' Naš pristup nije takav. Mi želimo da se borimo i da mijenjamo. Pravosuđe nam je oteto od građana ove države i to je izvorište značajnog broja naših problema, rekao bih u velikom procentu.“

Na podsjećanje da je NES odbio učešće u federalnoj vlasti nakon intervencije visokog predstavnika, Ogrešević je rekao da se zbog takve odluke ne kaje.

„Jesmo i odbili smo zato što je visoki predstavnik suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan. Nismo se pokajali. Principi su vrlo bitni. Razumijem kolege koji su ušli u vlast i ne želim ih zbog toga kritikovati, ali mislim da se moramo riješiti očekivanja da će neko drugi rješavati stvari umjesto nas. Moramo pokazati više samopoštovanja.“

Govoreći o ulozi OHR-a, naglasio je da Bosni i Hercegovini jeste potreban aktivan visoki predstavnik, ali da pravila ne smiju biti različita od jednog do drugog mandata.

„Mi danas imamo državu i ustavni poredak kao proizvod Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je ostavio previše prostora da određene politike zloupotrebljavaju sistem i blokiraju napredak države. Naravno da je potrebno aktivno učešće visokog predstavnika, ali mi smo samo tražili da pravila budu jednaka za ovaj i svaki naredni mandat. Ako je pod jednim pravilima formirana ova Vlada Federacije, onda ista pravila trebaju važiti i za svaku narednu.“

Dodao je da pitanje funkcionisanja države ne može biti svedeno isključivo na izbor člana Predsjedništva BiH.

„Uloga OHR-a je funkcionalna država. Nije jedini problem u Bosni i Hercegovini izbor jednog člana Predsjedništva. To je pojednostavljivanje koje nije dobronamjerno prema napretku ove države. Ako postoji spremnost da razgovaramo, hajde da razgovaramo o dvadeset i pet drugih problema koji koče napredak Bosne i Hercegovine.”

Osvrćući se na evropski put Bosne i Hercegovine, Ogrešević je ocijenio da će upravo pregovori o članstvu otvoriti prostor za rješavanje ustavnih i izbornih pitanja.

„Ako smo za evropski put, a HDZ kaže da jeste, onda trebamo ispunjavati minimalne uslove, a ne donositi loše reformske zakone. Kroz pregovore za članstvo u Evropskoj uniji otvorit će se pitanje Ustava i Izbornog zakona u jednom sasvim novom procesu, uz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, očito je da HDZ i SNSD nisu za evropski put Bosne i Hercegovine.“

Pirić: OHR mora ostati u punom kapacitetu, nema kompromisa kada je riječ o teritorijalnom integritetu BiH

Predsjednica PDA, Elzina Pirić, izjavila je da očekuje da će na predstojećoj sjednici biti postignut konsenzus o izboru novog visokog predstavnika te da će Ured visokog predstavnika (OHR) nastaviti djelovati u punom kapacitetu, uključujući i bonske ovlasti.

„Očekujemo da će biti postignut konsenzus oko imenovanja novog visokog predstavnika i da će OHR ostati u formatu u kojem je bio do sada, sa svim bonskim ovlastima. Smatramo da su te ovlasti samo instrument djelovanja, a ništa nas kao političke aktere u Bosni i Hercegovini ne sprečava da se dogovaramo, rješavamo probleme i da nema potrebe za intervencijama visokog predstavnika“, kazala je Pirić.

Naglasila je da prisustvo OHR-a predstavlja važan sigurnosni mehanizam za očuvanje stabilnosti države.

„OHR je sigurnosni okidač i zaštita integriteta Bosne i Hercegovine i svih procesa u državi. Vjerujem da ćemo postići dogovor i dobiti novog visokog predstavnika sa svim njegovim ovlastima.“

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Pirić je ocijenila da je riječ o jednom od najvažnijih strateških projekata za Bosnu i Hercegovinu.

„Južna interkonekcija je prije svega sigurnosni projekat. U današnjoj globalnoj političkoj situaciji ona predstavlja dodatnu sigurnosnu zaštitu. Gdje god postoje investicije Sjedinjenih Američkih Država, one štite svoj kapital, što doprinosi stabilnosti ovog prostora.“

Dodala je da projekat ima širi regionalni značaj. „Vjerujem da je Južna interkonekcija strateški važna ne samo Bosni i Hercegovini nego i Sjedinjenim Američkim Državama te dijelu Evrope koji će biti povezan ovim plinovodom. Bosna i Hercegovina je tranzitno područje kroz koje će prolaziti gasovod.“

Podsjetila je da je potvrđena izgradnja tri plinske elektrane, što će dodatno povećati isplativost projekta. „Potvrđeno je da će biti izgrađene tri plinske elektrane kako bi se osigurala ekonomska opravdanost i održivost projekta.“

Komentarišući političke odnose u Bosni i Hercegovini, Pirić je poručila da se ne smije prihvatiti narativ o blokadama.

„Moramo što manje koristiti riječ 'blokada', jer upravo je cilj secesionističkih politika da Bosnu i Hercegovinu predstave kao nemoguću državu i da smanje interes međunarodne zajednice za našu zemlju.“

Podsjetila je da bi politička situacija danas bila drugačija da je 2006. godine usvojen Aprilski paket ustavnih promjena. „Da je tada usvojen Aprilski paket, danas bismo imali potpuno drugačiju političku sliku i mnogo funkcionalniju državu.“

Govoreći o koaliciji koju je formirala PDA sa partnerskim strankama, Pirić je istakla da nije riječ o matematičkom, već programskom savezu.

„Prvi put imamo koaliciju stranaka koja na izbore izlazi sa zajedničkim listama. To nije matematička nego programska koalicija stranaka centra. Time pokazujemo da smo spremni na dogovor i postizanje konsenzusa.“

Istakla je da postoje pitanja oko kojih neće biti kompromisa. „Crvena linija je sve ono što je protiv države Bosne i Hercegovine. O tome nema razgovora. Jedinstvena i cjelovita Bosna i Hercegovina, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine, nema alternativu.“

Na kraju je poručila da politički fokus treba usmjeriti na pitanja koja direktno utiču na život građana.

„Moramo se okrenuti ekonomiji, razvoju privrede i problemima koji opterećuju građane. Bosna i Hercegovina ima ogromnu dijasporu, a veliki broj ljudi nije otišao samo zbog ekonomskih razloga, nego i zbog osjećaja nesigurnosti. Zato su sigurnost države, teritorijalni integritet i suverenitet naše crvene linije.“

Mehmedović: BiH ulazi u neizvjestan period, ovoj zemlji promjene trebaju jučer, a ne sutra

Šemsudin Mehmedović, predsjednik  Naprijed BiH, govorio je o povjerenju u međunarodnu zajednicu, odnosima unutar PIC-a i OHR-a, političkim blokadama u Bosni i Hercegovini, te budućnosti političkih procesa u zemlji i podršci Denisu Bećiroviću.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u aktuelnom geopolitičkom trenutku, Mehmedović je kazao da povjerenje u međunarodne aktere ne postoji, naglašavajući dugogodišnja negativna iskustva.

“Vrlo teško pitanje. Da li imam povjerenje? Naravno da nemam povjerenja, obzirom na sva iskustva koja imam u proteklih 30-ak godina”, rekao je Mehmedović, dodajući da se od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pristup međunarodnih institucija često mijenjao.

On je posebno kritikovao ulogu Ureda visokog predstavnika i međunarodnih struktura koje ga, kako je naveo, politički usmjeravaju kroz Vijeće za implementaciju mira. Prema njegovim riječima, odnosi velikih sila reflektuju se i na procese u BiH.

“Danas imamo kulminaciju odnosa prije svega SAD i Evropske unije, koji se ne slažu oko mnogo stvari, ali kamen spoticanja je u Bosni i Hercegovini upravo ta južna interkonekcija”, naveo je Mehmedović, dodajući da je riječ o projektu koji je, kako kaže, “preko koljena uveden” i pravno nejasno definisan.

Tvrdi i da postoje politički dogovori iza zatvorenih vrata, te da bi naredni period mogao donijeti promjene u okviru međunarodnog upravljanja BiH.

“Iz tog razloga smatram da ne bi zakazali sjednicu PIC-a da nisu postavili neki dogovor tamo iza kulisa”, rekao je, izražavajući uvjerenje da će doći i do izbora novog visokog predstavnika, uz moguće smanjenje njegovih ovlasti.

Mehmedović je upozorio da BiH, kako je ocijenio, ulazi u period neizvjesnosti, posebno ako dođe do dodatnog ograničavanja ovlasti OHR-a.

“Čini mi se da Bosni i Hercegovina čeka vrlo jedan neizvijestan period”, kazao je.

Govoreći o političkim blokadama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Mehmedović je naglasio da je rješenje u promjeni postojećih političkih odnosa i ograničavanju koncentracije moći.

“Važno je da nijedna politička stranka nema tri delegata u Domu naroda. Nijedna”, rekao je, ističući da bi se na taj način, kako smatra, razriješili ključni politički blokadni mehanizmi.

On je govorio i o djelovanju svoje političke grupacije u državnom parlamentu, navodeći da, iako imaju samo tri zastupnika, uspijevaju djelovati koordinisano.

“Evo nas, troje zastupnika, samo imamo tri ruke, a opozicija smo. Nismo dozvolili daljnju destabilizaciju”, rekao je Mehmedović, dodajući da podržavaju smjene kadrova koji se, kako tvrdi, neodgovorno ponašaju prema državi.

Prema njegovim riječima, politički sistem BiH treba promjene koje bi omogućile veću funkcionalnost i integracione procese, uz određene političke kompromise, ali ne na štetu države. “Ne može biti kompromis na štetu Bosne i Hercegovine”, naglasio je.

Mehmedović je istakao da su i dalje prisutni politički projekti iz devedesetih godina, te da se njihovi ciljevi nisu suštinski promijenili, iako su izvršioci sankcionisani.

“Živi sam svjedok svega toga. Moramo tu političku scenu potpuno promijeniti”, rekao je, izražavajući nadu da će nove tehnologije i izborni procesi doprinijeti promjenama političke strukture.

Na pitanje o podršci Denisu Bećiroviću, Mehmedović je pojasnio da je riječ o zajedničkom kandidatu više političkih subjekata.

“Svoj politički stav smo jasno deklarisali na način što smo kao 14 političkih stranaka rekli da je gospodin Denis Bećirović naš zajednički kandidat”, naveo je.

Dodao je da se zalažu za promjenu pristupa upravljanju državom, s većim osloncem na stručnost i akademsku zajednicu, a ne isključivo na stranačku podobnost.

“Želimo da intelektualne kapacitete naše akademijske zajednice stavimo u funkciju države”, rekao je Mehmedović, poredeći takav pristup s davanjem šanse mladim sportistima u reprezentaciji.

Upozorio je i na potrebu smjene dugogodišnjih političkih struktura, koje, kako je naveo, koče razvoj društva.

“Ova zemlja treba promjene i ovoj zemlji promjene trebaju jučer, a ne sutra”, poručio je Mehmedović, ističući da je cilj njihovog političkog djelovanja upravo promjena postojećeg stanja.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.