Suljagić: Srebrenicu smo upisali u svjetsku historiju; istina je već trijumfovala

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić govorio je u Plenumu Federalne televizije o pripremama za 31. godišnjicu genocida u Srebrenici, potrazi za nestalima, radu domaćeg pravosuđa, negiranju genocida i pokušajima stvaranja „kontrahistorije“. Govorio je i o značaju Rezolucije o Srebrenici, nastojanjima da genocid bude uvršten u nastavne planove i programe evropskih zemalja te radu Memorijalnog centra na očuvanju sjećanja.

Komemoracija i sigurnosni izazovi

Govoreći o pripremama za komemoraciju i kolektivnu dženazu, Suljagić je rekao da organizacija teče ustaljenim tokom. Kazao je da u ovom trenutku ne vidi naročite sigurnosne probleme, ali je istovremeno iznio kritike na račun policije bosanskih Srba.

„Moram vam reći da sam vrlo prijatno iznenađen činjenicom da policija bosanskih Srba još uvijek nije izmislila nikakav bezbjednosni skandal u vezi sa komemoracijom, ali neću biti iznenađen ako se to dogodi do dženaze. Jer ne može proći godina da oni ne pokušaju da podriju i potkopaju i komemoraciju i čin ukopa.“

Govoreći o položaju Memorijalnog centra, istakao je da institucija djeluje u izrazito neprijateljskom okruženju.

„Ne prođe mjesec dana da ne budemo predmet nekih verbalnih napada i teorija zavjere. Memorijalni centar Srebrenica nije samo institucija koja radi jedan vrlo težak posao, nego institucija koja ga usprkos svemu radi.“

Među ovogodišnjim govornicima izdvojio je novinara Tonyja Birtleyja, kojeg je opisao kao autentičnog svjedoka događaja iz Srebrenice.

„On je autentičan svjedok jednog trenutka, jednog vremena, jedne tačke u našoj historiji. S međunarodnim glasom, sa velikom platformom u to vrijeme, sa snažnim glasom i dan-danas.“

„Pravi problem je što ljudi nisu pronađeni“

Govoreći o sve manjem broju žrtava koje se ukopavaju u Potočarima, Suljagić je rekao da broj porodica koje čekaju pronalazak dodatnih posmrtnih ostataka nije suštinski problem.

„Broj familija koje imaju neke posmrtne ostatke, ali smatraju da nije dovoljno da bi bili ukopani, relativno je mali. Možda 80. Ovdje je pravi problem to zadnje što ste spomenuli, a to je da nisu pronađeni.“

Prema njegovim riječima, ozbiljan pad u istraživanju ratnih zločina počeo je povlačenjem stranih sudija i tužilaca iz Suda BiH.

„To je trenutak u kojem prestaje ozbiljno istraživanje ratnih zločina ovdje. To je trenutak u kojem ljudi koji imaju podatke o masovnim grobnicama više nikad neće biti suočeni sa nekakvim ozbiljnim tužiteljem i izgledima za dugotrajnu zatvorsku kaznu.“

Govoreći iz ličnog iskustva, Suljagić je podsjetio da je za posmrtnim ostacima svog oca tragao više od deset godina.

„Ja sam svog oca tražio više od deset godina. I znam kako je čekati. I znam kakvu tačno rupu napravi u životu odsustvo tog jednog mjesta za koje znaš da postoji i na koje možeš otići.“

Istakao je da nije siguran da se potraga za nestalima danas odvija potrebnim intenzitetom.

„Ja u ovom trenutku nisam siguran u to da se taj proces potrage za nestalima odvija intenzitetom i predanošću kojom bi se trebao odvijati.“

Naglasio je da institucijama odgovornim za potragu trebaju sredstva, ali prije svega politička volja.

„Nemojte da krivimo institucije tamo gdje postoji manjak političke volje. I tim institucijama trebaju budžeti. Možemo mi sad kriviti Institut za nestale koliko god hoćemo, ali isto tako treba znati da se i oni mogu pružiti onoliko koliko im je dug jorgan.“

Suljagić je potom iznio jednu od najoštrijih poruka razgovora.

„Ili ćemo taj proces potrage za nestalima shvatiti ozbiljno ili ćemo prestati lagati ljudima. Da im se kaže: vidite, imamo to što imamo i to tako stoji.“

Kritike na račun pravosuđa

Na pitanje šta bi poručio ljudima koji znaju lokacije masovnih grobnica, Suljagić je rekao da se nada ozbiljnijem pravosuđu.

„Mogu reći samo da se nadam da će jednog dana ova zemlja imati ozbiljne tužitelje i ozbiljne sudije i da će se i oni, kao i neki njihovi prethodnici, naći u prostoriji bez prozora sa tužiteljem i zatvorskom kaznom iznad glave.“

Suljagić je oštro kritikovao stanje u domaćem pravosuđu i odnos prema predmetima ratnih zločina.

„Ta situacija u kojoj se danas tužitelji kažnjavaju tako što će biti prebačeni u Odjel za ratne zločine je nevjerovatna. Ne vidim da ovdje još uvijek postoji institucionalni momentum koji bi ukazivao na to da se ratnim zločinima bavimo ozbiljno.“

Ocijenio je da pojedini procesi pred Sudom BiH imaju karakter „ideološkog gonjenja“.

„Mi se sad nalazimo u situaciji da zločini koji su razmatrani i pred međunarodnim pravosuđem i pred nacionalnim pravosuđem drugih zemalja iz nekog razloga ponovo ovdje mogu potegnuti i progoniti se ljudi koji su bili rukovodstvo BiH, legalne države tada ovdje, zato što su branili ovu državu. Mi smo silne milione uložili u pravosuđe i razne kurseve. I šta imamo od toga?“

„Podnio sam krivičnu prijavu protiv Dodika“

Suljagić je rekao i da je zbog izjave da je Ratko Mladić „narodni heroj“ podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika.

„Ja sam zbog izjave da je Ratko Mladić narodni heroj podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika. Još nemam apsolutno nikakve informacije.“

Ukazujući na, kako smatra, nejednaku primjenu zakona, poručio je:

„Ne možete osuditi Vojina Pavlovića, a ne osuditi Milorada Dodika za istu stvar. Ne može se neko kriti iza poslaničkog imuniteta u Banjoj Luci. Dakle, ili svi ili najbolje niko.“

Negiranje genocida i politička zloupotreba

Istakao je da je genocid po svojoj prirodi politički zločin.

„Genocid je inherentno politički zločin. Zato što ga može počiniti samo politička zajednica i može ga počiniti samo nad političkom zajednicom.“

Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što takva retorika ima političku publiku.

„Kad Milorad Dodik kaže da mi u Potočarima pokopavamo životinjske kosti, on očekuje da će za njega neko zbog toga glasati. On ima dio biračke baze koji za njega glasa zato što je on tako bezobziran na toj temi. To je istinski problem ove zemlje.“

Srebrenica u nastavnim planovima evropskih zemalja

Naveo je da će komemoraciju povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici organizovati Sekretarijat UN-a.

„Od 9. jula ove godine komemoraciju povodom Međunarodnog dana Srebrenice organizovat će Sekretarijat UN-a o njihovom trošku.“

Otkrio je i da Memorijalni centar razgovara s predstavnicima više zemalja o uvrštavanju Srebrenice u nastavne planove i programe.

„Mi trenutno razgovaramo sa nastavnim kadrom iz četiri ili pet različitih zemalja, kontaktiramo ministarstva obrazovanja. Ideja je da na osnovu te Rezoluciju o Srebrenici uvrstimo u kurikulume.“

„Međunarodna zajednica je aktivno priželjkivala da Milošević i Karadžić završe posao“

Suljagić je iznio oštru ocjenu djelovanja međunarodne zajednice tokom rata u Bosni i Hercegovini.

„Međunarodna zajednica je, u najboljem slučaju, aktivno priželjkivala da Milošević i Karadžić završe posao. Od septembra 1991. pa sve do poslije rata, mi legalno nismo imali pravo da se branimo. Vlada jedne međunarodno priznate države nije mogla legalno izaći na međunarodno tržište i legalno nabaviti oružje da se brani od napada, na šta je imala pravo u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija.“

„Negiranje genocida postalo je dio politike i lobiranja“

Govoreći o međunarodnim aktivnostima usmjerenim na relativizaciju genocida, Suljagić je rekao da je negiranje postalo dio političkog lobiranja vlasti bosanskih Srba.

„Sad je negiranje genocida postalo sastavni dio politike i lobiranja vlasti bosanskih Srba. Da oni lociraju i traže ljude koji će negirati genocid u Americi. Ovo je poticanje mržnje prema muslimanima i to prema istoj grupi muslimana koji su taj muslimanski identitet platili genocidom između 1992. i 1995.“

Govoreći o pokušajima stvaranja, kako je nazvao, „kontrahistorije“ Srebrenice, Suljagić je rekao da Memorijalni centar ne treba ulaziti u rasprave zasnovane na političkim interpretacijama.

„Imamo dokumente i znamo šta je ko potpisivao. Mi ćemo pisati historiju na osnovu toga, a ne na osnovu bilo čijeg slobodnog uvjerenja. Tako se ne piše historija, tako se pišu mitovi.“

Srebrenica je i dalje neispričana historija

Naglasio je da događaje iz jula 1995. ne treba posmatrati izolovano od višegodišnje opsade.

„Bitno je da mi izbjegnemo da upadnemo u tu, uslovno govoreći, pravosudnu zamku o tome kako je to genocid od 5. do 11. jula 1995. Jer ako to tako posmatramo, onda ne postoji način da to integrišemo u svoju historiju.“

Zaključio je da je Srebrenica još uvijek živa i nedovršena historija.

„Srebrenica je još uvijek i neispričana, i nezavršena historija, i živa historija.“

Na pitanje može li istina povezati prošlost i budućnost, Suljagić je rekao da je, prema njegovom mišljenju, istina o Srebrenici već odnijela pobjedu.

„Ova istina je već trijumfovala. Upisali smo Srebrenicu u historiju. To je sad dio svjetskog zapisnika.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.