Plenković: Hrvatska podržava proširenje EU uz ispunjavanje kriterija, Hrvati u BiH ostaju prioritet

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je, predstavljajući Hrvatskom saboru godišnji izvještaj o radu Vlade, da se Hrvatska zalaže za proširenje Evropske unije, ali uz ispunjavanje kriterija država kandidatkinja.

„Zalažemo se za proširenje Evropske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata“, rekao je Plenković.

Trenutno devet zemalja ima status kandidatkinje za članstvo u EU: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.

Crna Gora predvodnica je u procesu proširenja i najdalje je odmakla u pristupnim pregovorima.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, nego insistira na ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva EU.

Hrvatska podržava evropski put Ukrajine

Ukrajina je dobila status kandidatkinje za članstvo u EU u junu 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon ruske invazije. Čelnici osam nordijskih i baltičkih zemalja poslali su sa regionalnog skupa u Tallinnu u junu poruku podrške „nepovratnom putu“ Ukrajine prema NATO-u i pristupanju Evropskoj uniji „u najkraćem mogućem roku“.

Međutim, podrška skorom članstvu Ukrajine u EU-u opala je u državama članicama, dok većina Ukrajinaca i dalje podržava ubrzani pristupni proces. To su pokazali rezultati ankete fondacije Bertelsmann, koje je ranije u utorak objavila njemačka novinska agencija dpa.

Plenković je poručio da Hrvatska podržava Ukrajinu „kao što ju je podržavala od početka ruske agresije“.

Hrvatska povećava izdvajanja za odbranu

Plenković je naglasio da Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu te da provodi najveću modernizaciju vojske od Domovinskog rata.

„Odbrambena izdvajanja planiramo povećati na tri posto BDP-a do 2030. godine i na pet posto za odbranu i s odbranom povezana ulaganja do 2035. godine“, rekao je Plenković, dodajući da se za odbranu trenutno izdvaja 2,06 posto BDP-a.

Kao primjere ulaganja naveo je nabavku 12 borbenih aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, bespilotnih letjelica Bayraktar, borbenih vozila Bradley i vozila Patria.

„U toku je nabavka tenkova Leopard 2A8, raketnih sistema HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sistema za odbranu od dronova“, dodao je hrvatski premijer, najavljujući i nabavku dvije višenamjenske korvete za ratnu mornaricu.

Hrvati u BiH među prioritetima hrvatske vanjske politike

Plenković se osvrnuo i na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji je, uz evropski put susjedne zemlje, nazvao „trajnim prioritetima“ hrvatske vanjske politike.

„Podržavamo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koje njeguje identitet hrvatskog naroda u BiH, jedinog sveučilišta izvan Hrvatske na hrvatskom jeziku, a to je Sveučilište u Mostaru, kao i rad Kliničkog bolničkog centra u Mostaru, kojem gravitira stotine hiljada ljudi“, istaknuo je Plenković.

Govoreći o zalaganju za ravnopravnost hrvatskog naroda i njegovo legitimno političko predstavljanje u BiH, Plenković je pozdravio izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH.

„To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda“, dodao je.

Kazao je i da Hrvatska vodi računa o položaju Hrvata u zemljama u kojima su manjina, „posebno u Srbiji“. Kao primjere naveo je izgradnju hrvatskih domova, među kojima je onaj u Subotici, te doma kulture u Donjoj Lastvi u Crnoj Gori, koji je vraćen hrvatskoj zajednici.

Proračun za Hrvate izvan Hrvatske povećan je sa 16 na 203 miliona eura godišnje, podsjetio je hrvatski premijer.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.