Marjan Šarec: Ulazak Crne Gore u EU bio bi zamajac proširenju, ali BiH mora postati funkcionalna država

Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao bi dati novi zamah proširenju na zapadni Balkan, ali sam po sebi neće ubrzati evropski put Bosne i Hercegovine ukoliko njene vlasti ne osiguraju funkcionalnost države, političko jedinstvo i provođenje neophodnih reformi, izjavio je za portal Fena EU stalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši premijer Slovenije Marjan Šarec.

Komentirajući ambiciju Crne Gore da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i postane članica Evropske unije do 2028. godine, Šarec je ocijenio da je riječ o vrlo ambicioznom planu, ali da dosadašnji napredak pokazuje kako taj cilj nije nedostižan.

Crna Gora je u ponedjeljak, 12. oktobra, na Međuvladinoj konferenciji s Evropskom unijom privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja: ekonomska i monetarna politika, statistika te socijalna politika i zapošljavanje. Time je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 21 od ukupno 33, što ovu zemlju dodatno približava završnoj fazi pristupnih pregovora.

Šarec, koji je i član Delegacije Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU – Crna Gora, smatra da je napredak značajan, ali upozorava da predstoje neka od najzahtjevnijih pitanja.

„Riječ je o vrlo ambicioznom planu koji je Vlada postavila na početku. Mislim da je to dobro, jer je Crna Gora do danas zatvorila 21 poglavlje od ukupno 33. Predstoje još teška pitanja i odluke u vezi s poglavljima 23 i 24, zatim 27, kao i 31. Svako poglavlje nosi svoje izazove, tako da je teško reći kako će na kraju biti. Lično smatram da ne smijemo još otvarati šampanjac, ali uz jedinstvo cilj se može postići“, kazao je Šarec.

BiH mora postati funkcionalna država

Posebno se osvrnuo na pitanje može li eventualno članstvo Crne Gore u EU podstaći brže evropske integracije drugih zemalja zapadnog Balkana, prije svega Bosne i Hercegovine, koja je u martu 2024. dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije održala prvu međuvladinu konferenciju.

Prema njegovim riječima, pristupanje Crne Gore pokazalo bi da je članstvo u EU ostvarivo za države koje imaju političku volju i dosljedno provode reforme. Ipak, upozorava da se takav uspjeh ne može automatski prenijeti na druge zemlje.

„Svakako bi ulazak Crne Gore značio da se može ako se hoće i ako se provode reforme. BiH treba prvo postati funkcionalna država i da svi narodi priznaju Sarajevo kao glavni grad“, poručio je Šarec.

Upozorio je da političke podjele i retorika koja dovodi u pitanje jedinstvo države predstavljaju ozbiljnu prepreku evropskim integracijama. Posebno je izdvojio retoriku da „granica postoji“, smatrajući da se u takvim okolnostima teško može provoditi zahtjevan proces pristupanja Evropskoj uniji.

Dodao je da BiH, između ostalog, mora imenovati glavnog pregovarača s Evropskom unijom, naglašavajući da bi ulazak Crne Gore svakako bio zamajac proširenju na zapadni Balkan, ali ne sam po sebi.

Govoreći o koracima koje bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale poduzeti nakon Općih izbora održanih početkom oktobra, Šarec je naglasio da imenovanje glavnog pregovarača mora biti jedan od prvih zadataka, uz postizanje višeg nivoa političkog jedinstva.

Smatra da je krajnje vrijeme da BiH izgradi institucije koje su sposobne samostalno preuzeti odgovornost za funkcioniranje države, bez oslanjanja na međunarodne institucije u mjeri u kojoj je to sada slučaj.

„Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da BiH postane funkcionalna država koja umije da se brine sama o sebi, bez međunarodnih institucija koje sada vrše ulogu roditelja. A kako to postići, to je već drugo pitanje“, naveo je Šarec.

Upozorio je da bez funkcionalnih institucija ne vidi mogućnost uspješnog provođenja pristupnog procesa, ali ni efikasnog korištenja finansijskih sredstava koja Evropska unija stavlja na raspolaganje Bosni i Hercegovini.

Članstvo Crne Gore moglo bi zakomplicirati procedure za BiH

Jedno od pitanja odnosilo se i na konkretne posljedice koje bi građani i privreda BiH mogli osjetiti ako Crna Gora postane članica EU, dok Bosna i Hercegovina ostane izvan Unije.

Šarec smatra da bi takav razvoj događaja mogao dodatno zakomplicirati granične i administrativne procedure, a time i svakodnevni život građana te prekograničnu ekonomsku saradnju.

„BiH će imati još jednog susjeda koji će je tretirati kao takozvanu treću zemlju, što znači da su svi granični i drugi postupci koje ste spomenuli kompliciraniji“, kazao je, ukazujući i na carinske procedure te druge razlike između članica EU i zemalja koje nisu dio Unije.

Prema njegovoj ocjeni, takve promjene najviše bi osjetili upravo građani Bosne i Hercegovine.

Postepena integracija kao mogućnost za BiH

Na pitanje bi li modeli postepenog uključivanja zemalja kandidata u jedinstveno evropsko tržište, o kojima se sve intenzivnije raspravlja unutar Evropske unije, mogli pomoći BiH da ostvari određene koristi i prije punopravnog članstva, Šarec je ocijenio da je riječ o važnom pokušaju snažnijeg povezivanja regiona s Unijom.

„Sasvim je jasno da integracija još nije nadohvat ruke i da ipak nešto treba učiniti kako bi se ovaj prostor što više integrirao, kako politički tako i ekonomski, u evropski prostor“, istaknuo je.

Naglasio je da je zapadni Balkan, iako još nije u potpunosti integriran u Evropsku uniju, geografski dio Evrope te da inicijative za postepeno uključivanje u evropske strukture vidi kao pokušaj da se ta povezanost dodatno ostvari.

Govoreći o poukama koje BiH može izvući iz crnogorskog pristupnog procesa, Šarec je upozorio da se iskustva dvije države ne mogu jednostavno poistovjetiti jer svaka ima vlastite političke i institucionalne okolnosti.

Ipak, smatra da su političko jedinstvo, sposobne institucije i poštivanje državnog integriteta osnovni preduvjeti svakog uspješnog procesa evropskih integracija.

„BiH je svoja zemlja i mora sama odraditi svoj dio posla, tako da je teško povlačiti neke paralele. Ali ipak treba imati što više političkog jedinstva, kompetentne institucije koje nisu samo mrtvo slovo na papiru i, svakako, kao prvo, da entiteti poštuju i priznaju BiH kao jedinstvenu zemlju“, poručio je Šarec.

Dodao je da takvi zahtjevi naizgled djeluju jednostavno, ali da je njihovo ostvarivanje u bosanskohercegovačkoj političkoj stvarnosti znatno složenije.

Crna Gora mogla bi zastupati interese regiona u EU

Ukoliko Crna Gora postane članica Evropske unije, Šarec smatra da bi mogla imati važnu ulogu u zastupanju interesa Bosne i Hercegovine i drugih država zapadnog Balkana unutar evropskih institucija.

Na pitanje može li Podgorica, kao buduća članica EU, postati zagovornik nastavka proširenja i pomoći da evropska perspektiva regiona ostane visoko na političkoj agendi Brisela, odgovorio je potvrdno, ističući da takvu mogućnost podržava u svakom pogledu.

Ipak, upozorio je da daljnji tok proširenja neće zavisiti isključivo od političke volje Evropske unije.

Prema njegovim riječima, brzina pristupanja novih članica zavisit će i od spremnosti samih zemalja kandidata da provedu reforme, kao i od širih međunarodnih okolnosti koje mogu utjecati na odluke unutar Unije.

Na pitanje ulazi li Evropska unija u novu fazu proširenja, u kojoj bi nakon Crne Gore u dogledno vrijeme mogle uslijediti i druge zemlje zapadnog Balkana, ili postoji opasnost da Crna Gora ostane izdvojen uspjeh, Šarec je naglasio da odgovornost za nastavak procesa snose obje strane.

„To ne zavisi samo od EU nego i od kandidata, pa i od vanjskih okolnosti u svijetu. Svakako ne bi bilo dobro da se proces završi Crnom Gorom, nego treba da slijede i drugi“, zaključio je Šarec u razgovoru za Fenu EU.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.