Peking sve prisutniji u Španiji, dio Evropske unije zabrinut zbog produbljivanja veza

Na ulicama Barcelone vatrenocrveni i zlatni kineski zmajevi plesali su među oduševljenim posjetiocima, dok su kineski akrobati izazivali uzdahe čuđenja izvodeći vratolomije s okruglim lampionima koje su bacali i hvatali u zraku, održavajući, kao da je riječ o magiji, svijeću u njima uspravnom, opisuje Katya Adler za BBC.

Shanghai je ove sedmice ušao u historiju kao prva azijska metropola pozvana kao grad počasni gost na čuveni barcelonski kulturni festival La Mercè. Velike ulične povorke na ovom festivalu uglavnom su posvećene proslavi višestoljetnih katalonskih tradicija. Zbog toga je bilo posebno zanimljivo vidjeti katalonske svirače u baršunastim odorama kako prolaze glavnim ulicama Barcelone, dok su se njihove srednjovjekovne melodije miješale s muzikom koja je pratila grupe kineskih izvođača u živopisnim kostimima.

Zamjenik gradonačelnika Shanghaija Lu Shan doputovao je u Barcelonu kako bi govorio na ceremoniji otvaranja festivala La Mercè. Kineske i katalonske kulturne tradicije razlikuju se po obliku, rekao je, ali dijele „zajednički duh“.

Španija i Kina trenutno prolaze kroz period približavanja. Međutim, takvo raspoloženje nije prisutno širom Evropske unije.

Španski premijer Pedro Sanchez sastao se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom četiri puta u posljednje četiri godine. Sanchez od ponovnog izbora Donalda Trumpa prije dvije godine poziva EU u cjelini da poboljša odnose s Kinom.

Sanchezov pristup izazvao je nezadovoljstvo i protivljenje među nekim evropskim partnerima Španije, koji Peking smatraju strateškim konkurentom i mogućom geopolitičkom prijetnjom EU. Pojedini evropski zvaničnici privatno postavljaju pitanje da li Madrid svojim otvorenim pristupom prema kineskim kompanijama omogućava Kini da postane i ekonomski „neprijatelj iznutra“ unutar evropskog bloka.

Pedro Sanchez nije jedini lider EU koji slijedi vlastiti pravac. Globalna nestabilnost dovela je do toga da se i druge zemlje EU osjećaju izloženo i nesigurno u pogledu oslanjanja na SAD pod predsjednikom Trumpom. Njegova politika trgovine i odbrane ocjenjuje se kao nepredvidiva i, povremeno, agresivna. Zbog toga države članice EU biraju strateške partnere za koje smatraju da odgovaraju njihovim nacionalnim potrebama, čak i kada to izaziva nezadovoljstvo drugih članica.

Postavlja se pitanje da li takva nova savezništva mogu dugoročno ugroziti jedinstvo EU ili čak NATO-a.

Španija optužena za stavljanje vlastitih interesa u prvi plan

Njemačka i Francuska, najveće sile EU, nedavno su se usaglasile oko čvršćeg pristupa prema Kini. Žele da Briselu daju veće ovlasti za ograničavanje pristupa tržištu EU subvencioniranim kineskim konkurentima, kako bi se odgovorilo na rastuću trgovinsku neravnotežu s Pekingom.

Druge članice EU zabrinute su zbog bliskih odnosa Kine i Rusije. Peking negira da pomaže Moskvi u ratnim naporima u Ukrajini, ali stručnjaci za odbranu ukazuju na kinesku tehnološku i ekonomsku podršku za koju tvrde da je Rusiji omogućila nastavak vojne operacije.

Zbog toga se Španija, dok intenzivno razvija odnose s Pekingom, suočava s kritikama da prvenstveno štiti vlastite, a ne šire evropske interese.

„Pomalo je pitanje šta je bilo prvo. Da li se Španija udaljila od evropskih saveznika ili su se oni udaljili od nas?“, pita Victor Cortizo, pravnik i akademik koji se bavi kinesko-španskim odnosima.

„Mislim da smo ipak mi. Španija. Ali legitimno. Realpolitika postoji. Ako se približim Kini jer to privlači kineske investicije i jača moju ekonomiju, onda je to strateški privlačnije nego podržavati saveznike koji također gledaju samo vlastite interese“, rekao je Cortizo.

Cortizo je govorio okružen ogromnim brojem kontejnera na kraju najduže teretne željezničke veze na svijetu. Ona se proteže više od 13.000 kilometara između Yiwua na istoku Kine i Madrida, uglavnom prevozeći autodijelove i električnu opremu u Španiju, a špansku pršutu i crno vino u suprotnom smjeru.

Ta željeznička veza simbol je sve intenzivnijih odnosa dvije zemlje.

„Naš premijer donio je odluku da nacionalni interes stavi ispred odnosa s EU“, rekao je Cortizo. „Kineske investicije u Španiji udvostručile su se samo tokom prošle godine.“

Raste kinesko ulaganje

Prema podacima ICEX Spain Trade and Investment, državne agencije za trgovinu i ulaganja, kineske investicije u Španiji naglo rastu, posebno zahvaljujući ulaganjima u nove gigafabrike baterija i pogone za proizvodnju automobila.

Cortizo smatra da bi Španija sada mogla postati omiljena evropska destinacija za kineske investicije, nakon što Mađarskom više ne upravlja Viktor Orban, koji je tokom svoje vlasti održavao bliske odnose s Kinom, a Mađarska je bila opisana kao „kineska kapija prema Evropi“.

„Američke investicije ovdje opadaju, a kineske postaju sve značajnije“, rekao je Cortizo.

SAD su i dalje najveći pojedinačni strani investitor u Španiji, ali su neto investicije smanjene za oko milijardu eura, prema podacima španskog Ministarstva ekonomije.

Špansko javno mnijenje sada je mnogo naklonjenije Kini nego SAD-u, tradicionalnom savezniku.

Prema anketi Pew Research Centera objavljenoj ovog ljeta, 54 posto Španaca ima povoljno mišljenje o Kini, dok je 30 posto ispitanika pozitivno ocijenilo SAD.

Cortizo je rekao da Kina olakšava trgovinu, dok su SAD, kroz Trumpove carine i posljedice rata u Iranu, učinile poslovanje težim.

U međuvremenu, Španci su svjedočili prijetnjama američkog predsjednika ekonomskim sankcijama protiv njihovog premijera kada se Sanchez nije složio s Trumpovim zahtjevima da Španija poveća izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a ili da dozvoli korištenje američkih baza u Španiji u okviru napada na Iran.

Zbog toga se Kina u dijelu španske javnosti smatra pouzdanijom od SAD-a.

Kada je veliki kineski proizvođač automobila Chery Automobile prije dvije godine odabrao Španiju za svoje prvo evropsko proizvodno i operativno sjedište, to je pomoglo oživljavanju nekada ugašene španske automobilske marke Ebro.

„Kineske kompanije ulažu u proizvodnju automobila u Španiji i popunjavaju praznine koje smo imali“, rekao je Cortizo.

Zabrinutost zbog kineskih kompanija

Kritičari, međutim, strahuju da će kineske fabrike na španskom tlu oslabiti jedinstveno tržište EU.

U Barceloni nije prisutan samo Chery. Kineska kompanija za proizvodnju baterija i sistema za skladištenje energije Hithium planira ulaganje u Navarri na sjeveru Španije, dok je proizvođač baterija CATL uključen u izgradnju gigafabrike litijum-željezo-fosfatnih baterija u Zaragozi, oko 320 kilometara zapadno od Barcelone.

Kritičari strahuju da su ti projekti dio nastojanja kineskih kompanija da proizvodnju prebace unutar EU kako bi zaobišle carine na uvoz kineskih električnih vozila.

Međutim, Miguel Otero, stručnjak za Kinu pri madridskom ElCano Royal Instituteu, optužuje evropske saveznike Španije za patronizirajući i licemjeran pristup.

„Francuska, Italija, Njemačka – sve one imaju vlastite strateške odnose s Kinom. Španija ne ide mnogo dalje. Samo ih sustiže“, rekao je.

Prema njegovim riječima, sada kada se Evropa više ne može u potpunosti oslanjati na SAD, prioritet Španije je diversifikacija. Želi poslovati ne samo s Kinom nego i s Kanadom, Brazilom, Indijom i Afrikom.

Pitanje sigurnosti

Postavlja se i pitanje sigurnosti.

Tokom posljednje posjete Pekingu u aprilu, premijer Sanchez sastao se s osnivačem kineskog proizvođača vjetroturbina Ming Yang, kojem je ranije blokiran plan za izgradnju najvećeg britanskog pogona za proizvodnju vjetroturbina u Škotskoj zbog razloga nacionalne sigurnosti.

Dodatne kontroverze u EU izazvala je odluka španskog Ministarstva unutrašnjih poslova da kineskoj tehnološkoj kompaniji Huawei dodijeli ugovor vrijedan 12,3 miliona eura za pohranu i upravljanje osjetljivim podacima iz prisluškivanja koje nalaže pravosuđe.

Poslanici Evropskog parlamenta iz nekoliko političkih grupa rekli su da bi taj ugovor mogao ugroziti EU u cjelini.

„Kada uvedete visokorizičnog dobavljača... ne rizikujemo samo lokalizirano curenje podataka, već rizikujemo trovanje izvora evropske razmjene obavještajnih podataka“, rekla je u februaru Markéta Gregorová, češka zastupnica iz Pirate Partyja i članica grupacije Zelenih.

Juan Ignacio Zoido Álvarez, član španske opozicione stranke desnog centra, rekao je da ta odluka „dovodi cijelu EU u rizik“.

Špansko Ministarstvo odbrane i dalje negira da postoji bilo kakav rizik, ali bivša američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith, suosnivačica geostrateške savjetodavne kompanije Clarion Strategies, upozorava da bi taj slučaj mogao dodatno narušiti evropsko jedinstvo.

„Dok zemlje EU traže načine da se zaštite od onoga što neke od njih vide kao nepredvidivu i nepouzdanu Ameriku, moraju biti oprezne da ne požure prema alternativama koje bi mogle oslabiti zajedničku poziciju EU“, rekla je Smith.

Dodala je da bi neki od rastućih odnosa, poput sve intenzivnije saradnje Kanade i EU, mogli donijeti konkretne koristi, ali da bi drugi, poput odluke Španije da produbi odnose s Kinom, mogli dodatno otežati sposobnost EU da govori jednim glasom i stvoriti nove sigurnosne ranjivosti za Španiju i širu Evropu.

Sve više novih savezništava

Španija nije jedina članica EU koja razvija kontroverzna savezništva.

Finska ima kopnenu granicu s Rusijom dugu oko 1.300 kilometara, zbog čega se osjeća izloženo od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Finska već ima jednu od najviših stopa posjedovanja civilnog vatrenog oružja po glavi stanovnika u EU. Ima i najveće rezervne vojne snage u EU i NATO-u. Ispod mostova izgradila je šupljine koje se mogu napuniti eksplozivom u slučaju ulaska ruskih oklopnih vozila na njenu teritoriju.

Riječ je o zemlji koja vojnu spremnost smatra ključnom za svoju sigurnost. Helsinki je 2022. godine odlučio da je sigurnost u broju saveznika i napustio tradicionalnu stratešku neutralnost kako bi ubrzano pristupio NATO-u.

Sada, međutim, postoje strahovanja da Washington možda ne bi poštovao klauzulu o zajedničkoj odbrani u slučaju napada na neku članicu.

Zbog smanjene sigurnosti da bi SAD pritekao u pomoć ako to bude potrebno, Finska se okrenula Izraelu radi nabavke napredne vojne opreme, uključujući sistem protuzračne odbrane David's Sling i protutenkovske projektile Spike.

Finska je obnovila ugovor s Izraelom na vrhuncu nedavnog rata u Gazi, iako je njena vlada javno izražavala značajne rezerve prema izraelskim aktivnostima na okupiranim palestinskim teritorijama, u trenutku kada su i mnoge druge članice EU izražavale ozbiljnu zabrinutost zbog izraelske politike i aktivnosti u Gazi i na Zapadnoj obali.

„U Finskoj postoji osjećaj da si ne možemo uvijek priuštiti moralnu nadmoć. Opstanak ima svoju cijenu“, rekla je Minna Alander, saradnica Transatlantic Defence and Security Programa pri Center for European Policy Analysis (CEPA).

„Finci i opozicione političke stranke dovode u pitanje da li je Izrael zemlja čiju odbrambenu industriju žele podržavati zbog njenih aktivnosti u Gazi i na Zapadnoj obali, ali finska vlada se nije uključila u tu raspravu, navodeći da sporazum s Izraelom ispunjava potrebe Finske“, rekla je.

Alander je zaključila da njeni sunarodnjaci imaju „manje sentimentalni mentalitet“.

Grčka jača saradnju s Izraelom

Grčka se također osjeća ugroženom od mnogo većeg susjeda. Tursku doživljava kao „stalnu i značajnu opasnost po svoju nacionalnu sigurnost i suverenitet“, rekao je Nick Malkoutzis, suosnivač političko-analitičke stranice MacroPolis.

U prošlosti su SAD posredovale u sporovima između dvije zemlje. Obje su članice NATO-a. Međutim, prema riječima izvora unutar NATO-a, pod Donaldom Trumpom SAD se sve više doživljava kao politički i diplomatski odsutna, dok je pažnja Washingtona usmjerena na druga pitanja.

Krajem augusta Grčka i Izrael potpisali su jedan od najvećih sporazuma o izvozu odbrambene opreme u historiji obje zemlje.

Sporazum „Achilles Shield“ predviđa korištenje izraelske tehnologije za zaštitu Grčke od različitih prijetnji, uključujući dronove, avione i projektile.

U Grčkoj postoji tradicija javne podrške palestinskom pitanju, a mnogi građani bili su skeptični prema sve bliskijim odnosima s Izraelom.

Međutim, Malkoutzis kaže da su javne i političke reakcije na „veliki sporazum“ s Izraelom bile „blaže nego što se moglo očekivati“.

Prema njegovim riječima, razlog je osnovni sigurnosni interes – postoji zajedničko razumijevanje potrebe Grčke da ojača svoju sigurnost u odnosu na Tursku, što ima prednost nad ostalim pitanjima.

Budući da je Izrael blizak saveznik Washingtona, Grčka se nada da će „kupovina izraelske opreme“ pomoći i u održavanju dobrih odnosa sa SAD-om u turbulentnom periodu.

Međutim, riječ je o osjetljivoj ravnoteži jer Grčka i Finska žele biti viđene kao „dobre Evropljanke“ i doprinositi evropskom zajedništvu, smatra Malkoutzis.

On navodi da nastojanja država EU da djeluju u različitim pravcima otežavaju postizanje zajedničkog stava i nastupanje jednim glasom kada je riječ o odbrani i sigurnosti, što je suprotno onome što Brisel i NATO navode kao cilj.

Manje grupe unutar Evrope nisu novost

Ipak, evropske zemlje koje se udružuju u manjim grupama radi ostvarivanja zajedničkih interesa nisu novost.

Grupa E3, koju čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska, prvobitno je formirana 2003. godine radi koordinacije diplomatskih pregovora s Iranom u nadi da će biti postignut nuklearni sporazum.

Danas je E3 neformalniji kanal komunikacije tri najveće evropske vojne i ekonomske sile.

Nordijske i arktičke zemlje imaju vlastite formate saradnje u cilju unapređenja regionalne odbrane, dok su Višegradska grupa, koju čine Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, godinama bile poznata interesna grupa u krugovima EU.

Međutim, NATO i EU uvjereni su da je kontinent izložen pritisku intenzivnijem nego bilo kada od kraja Drugog svjetskog rata.

Njihovi lideri smatraju da je vrijeme za formiranje zajedničkog fronta. Rusija, koju vide kao prijetnju, uz podršku Pekinga, nalazi se u neposrednom evropskom susjedstvu, dok se SAD, nekadašnji glavni saveznik Evrope izvan kontinenta, prema ovom tekstu, sve više bavi drugim prioritetima.

Zagovornici čvršće evropske koordinacije smatraju da bi dalje usitnjavanje saradnje i sve veći broj manjih savezništava išli u prilog evropskim protivnicima. Kina i Rusija pomno prate razvoj situacije.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.