Trump komentarisao navode o smrti Hameneija: Smatramo da je ta priča tačna
Američki predsjednik Donald Trump obratio se američkim medijima, pri čemu je, kako se čini, potvrdio izraelske navode da je vrhovni vođa Irana Ali Hamenei ubijen u današnjim zračnim udarima. U izjavi za NBC News Trump je rekao: “Smatramo da je ta priča tačna”, komentirajući izvještaje o Hameneijevoj smrti. Dodao je da “većina” iranskog vrhovnog vodstva “više nema”.
“Ljudi koji donose sve odluke, većine njih više nema”, kazao je Trump.
Govoreći za ABC News o tome vjeruju li SAD da je iransko rukovodstvo ubijeno u napadima, predsjednik je rekao: “Veliki dio jeste. Ne znamo sve, ali veliki dio jeste. Bio je to veoma snažan udar.”
Na pitanje o mogućem novom vodstvu Irana i da li je već identificiran nasljednik, Trump je odgovorio: “Da. Imamo vrlo dobru ideju.”
Novinar Fox News, pozivajući se na američkog zvaničnika, naveo je da SAD vjeruju kako je Hamenei mrtav, zajedno s još pet do deset visokorangiranih iranskih lidera ubijenih u prvom izraelskom napadu.
Ove tvrdnje podudaraju se s ranijom izjavom glasnogovornika izraelskih odbrambenih snaga, koji je saopćio da je “više najviših lidera Irana”, uključujući čelnika Revolucionarne garde i Khameneijevog savjetnika Alija Shamkhanija, bilo meta napada i da su ubijeni. Ipak, tom prilikom nije izričito spomenuto ime Alija Hameneija.
Ranije je Trump izjavio da Washington raspolaže s nekoliko mogućih “izlaznih strategija” za veliku vojnu kampanju protiv Irana, nazvanu Operacija “Epski Bijes”, koju su Sjedinjene Države pokrenule u ranim jutarnjim satima.
U telefonskom razgovoru za Axios iz svoje rezidencije Mar-a-Lago, Trump je iznio dva moguća scenarija razvoja situacije.
“Mogu se odlučiti za dugotrajniju opciju i preuzeti kontrolu nad svime, ili sve završiti za dva ili tri dana i poručiti Irancima: ‘Vidimo se za nekoliko godina ako ponovno počnete razvijati nuklearne i raketne programe’”, rekao je u kratkom intervjuu. Dodao je da će, bez obzira na trajanje operacije, Iranu biti potrebne godine da se oporavi od posljedica napada.
Neuspjeli pregovori i dugogodišnje optužbe
Trump je naveo dva ključna razloga za pokretanje ofanzive. Kao prvi istaknuo je propast pregovora koje su ove sedmice s iranskom stranom vodili njegovi izaslanici, među kojima su bili Steve Witkoff i Jared Kushner.
Prema Trumpovim riječima, iranska strana se približavala sporazumu, ali bi se potom povukla. “Shvatio sam da zapravo ne žele dogovor”, rekao je.
Kao drugi razlog naveo je, kako tvrdi, dugogodišnje destabilizirajuće djelovanje Teherana. Ispričao je da je uoči objave napada zatražio od saradnika pregled svih napada povezanih s Iranom u proteklih 25 godina. “Vidjeli smo obrazac – gotovo svaki mjesec neka eksplozija ili ubistvo”, kazao je.
Nuklearni program kao ključna tačka
Trump je ustvrdio i da je Iran počeo obnavljati pojedina nuklearna postrojenja koja su SAD i Izrael gađali tokom prošlogodišnjeg sukoba poznatog kao “Dvanaestodnevni rat”. Iako su neovisni analitičari potvrdili određene građevinske aktivnosti na nekim lokacijama, nisu pronašli čvrste dokaze da je Teheran u potpunosti obnovio nuklearne operacije.
Predsjednik je više puta naglasio da je ranija Operacija “Ponoćni Čekić”, u kojoj su uništena ili teško oštećena tri iranska nuklearna postrojenja, postavila temelje za sadašnju kampanju. Prema njegovim tvrdnjama, bez tog udara Iran bi do danas mogao imati kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja, što bi dodatno zakomplikovalo svaku vojnu intervenciju.
Najambicioznija operacija u regiji
Sjedinjene Države i Izrael započeli su jednu od najopsežnijih vojnih operacija na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko desetljeća. Cilj nije samo slabljenje iranskih vojnih kapaciteta, već i stvaranje uvjeta za potencijalne političke promjene u Teheranu.
Prema riječima visokog američkog dužnosnika, operativni plan uključuje intenzivno bombardiranje u trajanju od najmanje pet dana. Ipak, Trump je naglasio da je taj vremenski okvir fleksibilan i ovisi o razvoju situacije na terenu.
Jedan od ključnih faktora koji bi mogao utjecati na daljnji tok operacije jeste sudbina iranskog vrhovnog vođe, Ali Khamenei, kojeg je Izrael, zajedno s drugim visokim iranskim dužnosnicima, označio kao potencijalnu metu.
Kako se sukob produbljuje, međunarodna zajednica s rastućom zabrinutošću prati razvoj događaja, dok ostaje neizvjesno hoće li se kampanja završiti brzim političkim dogovorom ili prerasti u dugotrajan regionalni rat.
federalna.ba