Trump u nezavidnoj poziciji: Pokušava izbjeći dogovor koji bi razotkrio američki neuspjeh u Iranu

Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ušao je u osmu sedmicu, daleko nadmašivši početna očekivanja američkog predsjednika Donald Trumpa o brzom i odlučnom završetku sukoba. Iako su početni vojni udari ostvarili taktičke ciljeve, političke posljedice pokazale su se znatno složenijima i dugotrajnijima nego što se predviđalo, analizira danas The Guardian.

Od “brze operacije” do globalne krize

Kada su američke i izraelske snage pokrenule zajedničke napade s ciljem destabilizacije iranskog vodstva i slabljenja njegove vojne moći, očekivalo se da će sukob biti kratkotrajan. Međutim, Iran je preživio početne udare i odgovorio jednim od najdramatičnijih poteza – zatvaranjem Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom.

Ovaj potez izazvao je globalni ekonomski šok. Kao odgovor, SAD su uvele vlastitu pomorsku blokadu iranske nafte, nanoseći Teheranu procijenjene gubitke od oko 500 miliona dolara dnevno. Ipak, uprkos pritiscima, pregovori su zapeli, a izlaz iz krize i dalje nije na vidiku.

Analitičar Aaron David Miller iz Carnegie zadužbine za međunarodni mir ocjenjuje da se sukob transformirao iz “rata izbora” u “rat nužde”, upozoravajući da trenutna situacija prerasta u globalnu ekonomsku krizu bez jasnih naznaka smirivanja.

Posljedice na ekonomiju i političku scenu

Efekti sukoba već su vidljivi širom svijeta. Cijene goriva u SAD-u približile su se najvišim nivoima u posljednje četiri godine, a očekuje se njihov daljnji rast uoči ključnih izbora koji bi mogli promijeniti odnos snaga u američkom Kongresu.

Uprkos javno optimističnim izjavama, Trumpova administracija suočava se s teškim izborima. Jedna od opcija uključuje privremeni dogovor s Iranom o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ali bez rješavanja ključnog pitanja nuklearnog programa – uključujući sudbinu više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija.

Prema izvještajima američkih medija, Teheran je spreman otvoriti moreuz samo uz finansijsku kompenzaciju za prolaz tankera, što bi moglo postaviti presedan na globalnim pomorskim rutama.

Diplomatski zastoj i neuspjeli pregovori

Iako je Trump na društvenim mrežama tvrdio da je Iran u “stanju kolapsa”, dosadašnji pregovori nisu donijeli konkretne rezultate. Pokušaji da njegovi izaslanici za Bliski istok, Steve Witkoff i Jared Kushner, obnove dijalog završili su bez uspjeha.

Dodatni problem za Washington predstavlja činjenica da bi eventualni sporazum mogao podsjetiti na Joint Comprehensive Plan of Action, sporazum iz 2015. godine koji je Trump povukao 2018., a koji je ograničavao, ali nije ukidao iranski nuklearni program.

Bivši pregovarači upozoravaju da je zatvaranje Hormuškog moreuza promijenilo ravnotežu snaga: Iran sada posjeduje snažno geopolitičko sredstvo pritiska koje je, prema nekim procjenama, efikasnije čak i od nuklearnog oružja.

Vojna opcija nosi velike rizike

Jedna od mogućih opcija za SAD je vojna operacija za ponovno otvaranje moreuza. Međutim, analitičari upozoravaju da bi takva operacija bila znatno složenija od misija iz 1980-ih tokom tzv. tanker rata, kada su stotine brodova bile oštećene, a stotine mornara izgubile život. Prema procjeni Dennisa Blaira, operacija bi zahtijevala složenu koordinaciju ratnih brodova, avijacije i specijalnih snaga, uz neizbježne gubitke i štetu.

Još radikalnije opcije, poput napada na civilnu infrastrukturu Irana ili kopnene invazije, nose dodatne neizvjesnosti i ne garantuju politički uspjeh.

Situaciju dodatno komplikuje politička nestabilnost unutar Irana nakon smrti vrhovnog vođe Ali Khameneija, koji je ubijen u ciljanim napadima. Njegov nasljednik, Mojtaba Khameneiji, suočava se s unutrašnjim podjelama između tvrdolinijaša i umjerenijih frakcija.

Kritike rastu, rješenja nema

Dok sukob traje, raste i pritisak na američku administraciju, kako s lijeve tako i s desne strane političkog spektra. Kritičari upozoravaju da je trenutna situacija rezultat pogrešnih procjena i pretjeranog oslanjanja na vojnu silu.

Matt Duss iz Centra za međunarodnu politiku smatra da je riječ o predvidivom ishodu. „Mnogi su upozoravali na ovakav scenario, ali postoji ta nerealna vjera da vojna sila može donijeti brza i jednostavna rješenja. Ponovo se pokazalo da to nije slučaj“, rekao je.

U nedavnoj objavi na društvenoj mreži Truth Social, Donald Trump otvoreno je priznao duboku političku krizu u Iranu, navodeći da se ta zemlja suočava s ozbiljnim problemima u definiranju novog vodstva. „Iran ima ogromne poteškoće da utvrdi ko im je lider – jednostavno ne znaju“, poručio je Trump, dodajući da su unutrašnji sukobi između tvrdolinijaša i umjerenijih frakcija eskalirali do tačke potpune nestabilnosti.

Prema njegovim riječima, riječ je o žestokom sukobu unutar političkog vrha Irana, gdje tvrda struja, uprkos vojnim gubicima, i dalje pokušava zadržati kontrolu, dok takozvani umjereni akteri postepeno dobijaju na značaju – iako, kako je naglasio, ni oni ne predstavljaju istinski kompromisno rješenje.

Ipak, uprkos ovakvim javnim procjenama, Trumpova administracija zauzima sve čvršći stav prema Teheranu. Pod utjecajem vlastitih savjetnika, ali i bliskog savezništva s Benjaminom Netanyahuom, Washington sve snažnije insistira na potpunom odustajanju Irana od obogaćivanja uranija, kao i na hitnom otvaranju Hormuškog moreuza.

S druge strane, iranske vlasti pokazuju znakove dodatnog zaoštravanja pozicija, što dodatno otežava mogućnost diplomatskog rješenja.

Istovremeno, unutar Sjedinjenih Američkih Država raste nezadovoljstvo zbog produženja sukoba. Kritike dolaze i s lijevog i s desnog političkog spektra, posebno u trenutku kada rat dodatno pogoršava ekonomsku situaciju i rast troškova života, svega nekoliko mjeseci uoči ključnih izbora.

„Ovo je ishod koji su kreirali Trump i Netanyahu. Mnogi su na to upozoravali, ali je postojala gotovo iracionalna vjera da vojna sila može donijeti brza i jednostavna rješenja. Još jednom se pokazalo da takav pristup ne daje rezultate“, poručio je Duss.

federalna.ba