Objavljen zbornik radova o Srebrenici 30 godina poslije genocida

Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava objavio je zbornik radova "Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja".

Zbornik je nastao kao rezultat međunarodne naučne konferencije održane od 1. do 3. jula 2025. godine u Sarajevu i Srebrenici, koju je Univerzitet u Sarajevu organizirao povodom tridesete godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje.

Publikacija okuplja domaće i međunarodne autore iz oblasti historije, prava, sociologije, politologije, antropologije, studija genocida i kulture pamćenja. Njihovi radovi donose različite istraživačke i analitičke pristupe genocidu u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici, njegove uzroke i posljedice, sudski utvrđene i presuđene činjenice, savremene oblike negiranja, politike sjećanja, iskustva preživjelih i obrazovanje o genocidu.

U zajedničkom predgovoru rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović i direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović naglašavaju da Srebrenica nije samo predmet historijskog istraživanja nego i mjesto savremene odgovornosti te bosanskohercegovačko, evropsko i svjetsko pitanje odnosa prema genocidu, pravdi, istini i ljudskom dostojanstvu.

Posebno upozoravaju da se, uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, forenzičkim dokazima, masovnim grobnicama i svjedočenjima preživjelih, genocid u Srebrenici i dalje pokušava osporiti, relativizirati i politički instrumentalizirati.

Urednica Zbornika dr. sc. Zilha Mastalić Košuta ističe da zbornik nije samo zbirka izvornih naučnih istraživanja. Zbornik objedinjuje naučne i stručne radove, eseje, analitičke osvrte i svjedočenja, povezujući istraživanje prošlosti sa savremenim pitanjima odgovornosti, memorijalizacije, obrazovanja i suprotstavljanja negiranju genocida.

Zbornik sadrži 16 radova raspoređenih u četiri tematske cjeline.

Prvi dio, „Konceptualni, historijski i historiografski temelji genocida u Bosni i Hercegovini“, donosi radove Bena Kiernana, Marka Attile Hoarea, Normana M. Naimarka i Zilhe Mastalić Košuta. Autori analiziraju historijski i ideološki kontekst genocida u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici kao kulminaciju šire genocidne politike, promjene u historiografskim interpretacijama te političke, vojne, humanitarne i institucionalne mehanizme koji su prethodili genocidu u Srebrenici.

Drugi dio, “Pravo, dokazi i oblikovanje sudske istine“, obuhvata radove Muamera Džananovića, Jasmina Medića, Muje Begića, Rose Aloisi i Jaydena Saltera. U ovoj cjelini razmatraju se: Kulturni centar u Pilici kao mjesto zatočenja i ubijanja civila 1992. i 1995. godine, značaj priznanja krivice pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, prikrivanje zločina premještanjem masovnih grobnica u Srebrenici i Prijedoru te odnos između memorijalizacije, sudski utvrđenih činjenica i otpora njihovom prihvatanju.

Treći dio, “Negiranje, politike sjećanja i međunarodni odgovori“, donosi radove Edine Bećirević, Hikmeta Karčića, Bena Gersteina i Benjamina Valentina. Autori analiziraju povezanost negiranja genocida sa savremenim sigurnosnim i geopolitičkim procesima, odnos institucionaliziranog sjećanja i institucionaliziranog negiranja, političke implikacije Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija A/RES/78/282 te naučene i nenaučene međunarodne lekcije genocida u Srebrenici.

Četvrti dio, “Sjećanje, svjedočenje i kulturne reprezentacije“, okuplja radove Hariza Halilovicha, Sarine Bakić, Hasana Nuhanovića, Kim Sadique i Rafikija Ubalda. Radovi su posvećeni etici svjedočenja, ulozi kulture u očuvanju kolektivnog pamćenja, iskustvu prostora i putovanja prema Srebrenici, obrazovanju o genocidu kao sredstvu prevencije budućih zločina te mogućnostima oporavka društava nakon genocida.

Prema riječima urednice, posebna vrijednost Zbornika ogleda se u povezivanju domaćih i međunarodnih istraživačkih perspektiva te uspostavljanju dijaloga između historiografskih, pravnih, društvenih i memorijskih pristupa proučavanju genocida u Bosni i Hercegovini. Radovi su objavljeni na bosanskom ili engleskom jeziku, a svi sažeci su prevedeni kako bi publikacija bila dostupnija domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Zbornik je namijenjen naučnicima, istraživačima, nastavnicima, studentima, institucijama, organizacijama civilnog društva, ali i široj javnosti zainteresiranoj za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini, njegovih dugoročnih posljedica, kulture sjećanja i savremenih izazova negiranja, saopćeno je iz Instituta.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.