Promoviran Zbornik 'Nematerijalna kulturna baština Travnika i okoline'

Sinoć je u Travniku promoviran Zbornik radova pod nazivom Nematerijalna kulturna baština Travnika i okoline. Zbornik s dvadeset autorskih tekstova o bosanskohercegovačkim običajima, tradiciji i autohtonim životinjskim vrstama je svojevrsno putovanje kroz prošlost, te podsjećanje na čuvare baštine, čiji su organizatori Udruženje građana Bosanski kulturni krug i Zavičajni muzej Travnik.

Čuvanje tradicije i identiteta

Različita umijeća i običaji ljudi koji su kroz stoljeća živjeli u Travniku i njegovoj okolini, a s kojima su prenoseći ih najčešće usmenim predanjima s koljena na koljeno odrastale generacije, vrijeme u kojem živimo prepoznaje kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Travnički Zavičajni muzej i Bosanski kulturni krug nastoje ovu baštinu otrgnuti od zaborava. Cilj nije samo brendiranje zbog turizma, nego i očuvanje za generacije koje odrastaju ne znajući za bogatstvo koje nose u svom kulturnom kodu, a kojima je namijenjen Zbornik.

„On je nama sve ono što smo mi i što bi trebali da znamo o sebi. Dakle, dio našeg identiteta kulturnog, naše tradicije, nešto što nas oplemenjuje, to nas obogaćuje, to nas veže za korijene i ono što je drugačije od ove globalizacije i istosti svugdje u svijetu“, izjavila je Fatima Maslić, direktorica JU Zavičajni muzej i urednica Zbornika.

Raznolikost sadržaja Zbornika

U Zborniku se između ostalog nalaze tekstovi o običajima u lovstvu, izradi mušica i ribolovu, kratkokljunom golubu te autohtonim vrstama pasa, tornjaku i baraku goniču.

„To su običaji od spremanja kod kuće do izlaska u lovište, povratka kući, posebno treba istaći lovačko kumovanje“, rekao je Slobodan Ličanin, autor teksta.

„Oni su dio naše autohtone baštine, dio naše kulture, dio naše tradicije i ovo je još jedan poziv našem društvu da se potrudimo da to sačuvamo“, dodao je Alen Salkić, autor teksta.

Putovanje kroz prošlost i tradiciju

Tekstovi u Zborniku nisu samo putovanje kroz prošlost i tradiciju, nego i prilika da naučimo od predaka koji su znanje stoljećima skupljali i primjenjivali u svakodnevnom životu, a čija primjena danas može biti vrlo korisna.

„Možete da proputujete kroz bosansku tradiciju: od izrade grnčarije, tkanja ćilima, proizvodnje sokova, o nekim pasminama koje izumiru s ovih prostora, naučite štošta o teferičima, o običajima, o tradiciji BiH, o usmenim predavanjima, o ljekarušama“, rekla je dr. Amila Smajović, promotorica Zbornika.

Možda ovo bude poticaj svima nama da na drugačiji način posmatramo i odnosimo se prema baštini s kojom se rađamo i koju nesvjesno nosimo kao pečat, ma gdje bili.

federalna.ba