Njive bez vlage, a usjevi na izmaku snage: Suša uzima danak na poljima širom BiH

Suša uzima danak na njivama širom zemlje. U najvećoj bh. žitnici, Semberiji, ratari najviše strahuju za prinose na parcelama kukuruza, gdje su visoke temperature i nedostatak padavina ostavili ozbiljne posljedice. Poljoprivrednici već sada računaju štetu. A, nakon pitanja koliko će roda biti, nameće se i novo - kakav će biti kvalitet onoga što ostane, posebno zbog mogućnosti pojave aflatoksina. Uz sve to, proizvođače brine i neizvjestan otkup.

Računa se šteta 

Na semberskim poljima kukuruz je prvi pokazao razmjere ovogodišnje suše. Listovi su spaljeni od sunca, klipovi nedovoljno razvijeni, a svaki novi dan sa ekstremnim temperaturama samo povećava gubitke. Za mnoge ratare sezona je već izgubljena, a sada se samo računa kolika će šteta biti.

"Ako nastavi temperatura ovakvim rastom do kraja sedmice ove, štete će biti i do 80%. Znači, negdje kukuruza još se drži niz sliv rijeke Drine i Save, ali to je sitno. Na svim ostalim područjima, znači, ljudi su se hvataju za glavu. Već su neki počeli da sijeku silažu dok još ima zelene mase", kazao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Navodnjavanje je ove godine, za one koji ga imaju, bilo jedini način da sačuvaju ratarsku, ali i povrtlarsku proizvodnju. Međutim, cijena takve zaštite je visoka i povećava troškove proizvodnje. Istovremeno, dugotrajna suša spustila je nivo podzemnih voda, pa su i bunari na pojedinim lokacijama sve slabiji. Pumpe rade duže, izvori se iscrpljuju, a borba za svaku kap postaje sve skuplja.

"Gorivo je svaki dan, što se tiče zalijevanja, to su ove pumpe, odnosno motori koji idu na dizel. Svaki dan najmanje 100 maraka se sipa goriva. Nekad i više ako je tu traktor. Ali da bi se postiglo, da bi se održala biljka u životu", naglašava proizvođač Mustafa Gradaščević.

"Ovdje je najviše poivršina pod povrćem, a povrće ima najveće potrebe za vodom. Imali smo slučaj, prije par dana, ljudi posade kupus i da krenu sa navodnjavanjem ne može. I dan-dva dok to riješe, rasada se isuši i gotovo, izgubio je proizvodnju", navodi Dragan Kojić, proizvođač.

Povoljni uslovi za razvoj gljivica

Problem nije samo količina roda. Stručnjaci upozoravaju da visoke temperature i sušni periodi stvaraju uslove za razvoj određenih gljivica koje mogu dovesti do pojave aflatoksina u kukuruzu. To posebno brine stočare, jer bi nekvalitetna sirovina mogla dodatno ugroziti proizvodnju mlijeka i mesa, koja je ionako "na koljenima".

"Oni sijeku silažu da bi pokušali sebi očima zadovoljiti ili skladišti dio hrane, ali ta hrana nije kvalitetno odradila svoje. Ona je već spržena, i tu je dobra podloga za sve bolesti po pitanju alfatoksina i svega ostalog. I onda na kraju pada mljekarski sektor, i poslije toga meso, i sve ostalo... Poljoprivrednici nikad više ogorčeniji, nikad više nezadovoljniji. Podsticaji kasne, i od strane gradske uprave i od strane Ministarstva poljoprivrede", dodaje Bakajlić.

"Sad je 65 feninga litar. Znači, od nove godine, gdje je bilo oko 90, evo za pola godine sišlo je na 65 feninga, s tim da tendencija izgleda da ide na pola marke, tako mi imamo neku informaciju. A već ide to tako, polako, skidaju po 5 feninga skoro svaki mjesec. Ja ne znam kakav je, šta je plan, šta ljudi ti misle. Mislim, nema se tu računa proizvoditi mlijeko na 65 feninga, nema ni na 70", kaže Gradaščević.

Bez ozbiljnijih ulaganja u domaću proizvodnju i dugoročnih mjera zaštite proizvodnje, proizvođači upozoravaju da će svaka naredna sušna godina značiti još veću neizvjesnost. Jer na kraju, posljedice ne ostaju samo na njivama. One se prelijevaju i na cijene hrane i sigurnost domaće proizvodnje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.