Nigerija u spirali nasilja: Banditizam koji izmiče kontroli i nameće oružanu vladavinu straha

U sjeni širokih grana stabla neem, grupa mladih naoružanih muškaraca u maskirnim uniformama i s AK-47 puškama odmarala je tokom vrućeg podnevnog sunca u sjeverozapadnoj Nigeriji. Na improviziranom skrovištu u blizini mjesta Batsari, u saveznoj državi Katsina, članovi bande dijelili su vodu i energetsko piće, dok su se u blizini nalazili motocikli i dodatno naoružani pripadnici grupe. Prema lokalnim stanovnicima, riječ je o „banditima“ ili „teroristima“ koji se bave otmicama radi otkupa, pljačkom stoke i nasiljem nad civilima, opisuje The Guardian.

Vođa bande negira optužbe

Vođa grupe, Abu „Abu Radde“ Bello, odbacuje takve opise.

„Nismo sretni kada nas ljudi zovu kriminalcima i teroristima. Mi samo pokušavamo prehraniti svoje porodice“, rekao je on, tvrdeći da sukobi nastaju zbog uplitanja drugih strana.

Međutim, nasilna stvarnost banditizma u Nigeriji uključuje napade na sela, ubistva, mučenja i otmice širom velikih, slabo kontrolisanih područja. Kriza banditizma u Nigeriji razvijala se godinama, a njeni korijeni se povezuju s sukobima između farmera i nomadskih stočara oko zemlje i resursa. Klimatske promjene, krčenje šuma i brzi rast stanovništva dodatno su pogoršali tenzije, dok su se neke stočarske grupe pretvarale u naoružane milicije i kriminalne bande.

Slaba državna kontrola i „nepostojeće teritorije“

Stručnjaci upozoravaju da veliki dijelovi sjeverne Nigerije nemaju efektivnu državnu kontrolu, što je omogućilo širenje naoružanih grupa. U nekim područjima, uključujući i rezervate prirode, ne postoji prisustvo sigurnosnih snaga, što je dovelo do stvaranja „bezvlašća“ u kojem kriminalne grupe preuzimaju ulogu vlasti.

Prema podacima organizacije ACLED, između 2010. i 2023. godine u sjeverozapadnoj Nigeriji zabilježeno je više od 13.000 smrtnih slučajeva povezanih s banditizmom. Dok je 2022. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s terorizmom pao na najniži nivo od 2011., u 2025. godini zabilježen je nagli porast nasilja.

Otmice kao sredstvo pritiska

Banditske grupe sve češće koriste otmice kao sredstvo pregovora i pritiska na vlasti. U jednom slučaju, otmica učenica u saveznoj državi Kebbi navodno je bila povezana s pritiskom na vlast da pusti uhapšene članove bande.

U nekim područjima lokalne zajednice sklapaju dogovore s naoružanim grupama kako bi osigurale relativni mir. Takvi sporazumi uključuju slobodu kretanja za članove bandi u zamjenu za prekid napada i ograničavanje nošenja oružja u naseljenim mjestima.

U pojedinim slučajevima, članovi bandi rade zajedno s lokalnim stanovništvom u rudnicima i koriste iste lokalne resurse, što dodatno briše granicu između kriminala i svakodnevnog života. Vođe bandi tvrde da se naoružavaju zbog zaštite od rivalskih grupa i sigurnosnih snaga, dok neki priznaju da ne vide alternativu zbog nedostatka obrazovanja i institucionalne podrške.

Strah od daljnje eskalacije

Stručnjaci upozoravaju da uspjeh pojedinih banditskih grupa i otmice visokog profila mogu ohrabriti druge grupe da koriste slične taktike za političke i finansijske ustupke.

U međuvremenu, slab odgovor države i sporadični lokalni sporazumi s naoružanim grupama dodatno komplikuju situaciju i produžavaju ciklus nasilja.

federalna.ba