Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju

Generalna skupština UN-a proglasila je 22. august Međunarodnim danom sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju, iskazujući solidarnost s osobama koje su stradale zbog svojih vjerskih uvjerenja ili svjetonazora te ukazujući na značaj tolerancije, borbe protiv diskriminacije, međureligijskog i međukulturnog dijaloga i uvažavanja različitosti.

Nasilju zasnovanom na vjeri ili uvjerenju često prethode stereotipi i predrasude koji se šire kroz društvene i medijske narative, izjave javnih ličnosti i druge oblike javnog djelovanja, ali i kroz obrazovanje. Takvi narativi mogu prerasti u govor mržnje i stvoriti okruženje pogodno za diskriminaciju, uznemiravanje i fizičko nasilje. Poseban izazov predstavlja online prostor, u kojem se poruke mržnje mogu brzo i masovno širiti, uključujući i uz poticanje javnih ličnosti.

Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice BiH je u svom Specijalnom izvještaju o institucionalnoj antimuslimanskoj mržnji i islamofobiji u RS-u iz aprila 2025. godine upozorila javnost na pojavu "politički strukturisane islamofobije i antimuslimanske mržnje koja djeluje kroz institucije vlasti i koristi retoriku straha, dominacije i etničkog čišćenja". Monitor mržnje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu evidentirao je 122 incidenta iz mržnje, od kojih je 95,45 posto bilo motivirano etničkom ili vjerskom pripadnošću žrtve. Komisija je tokom iste godine, kroz medijski monitoring, evidentirala 16 incidenata iz mržnje povezanih s islamskom pripadnošću žrtve. Većina ovih incidenata dogodila se u povratničkim sredinama, u kojima muslimani predstavljaju manjinsku zajednicu ili društvenu skupinu posebno izloženu diskriminaciji.

Komisija za slobodu vjere podsjeća da javne vlasti u Bosni i Hercegovini imaju pozitivnu obavezu u oblasti ljudskih prava da osiguraju učinkovitu prevenciju, istragu i procesuiranje govora mržnje i zločina iz mržnje. Odugovlačenje postupaka, neadekvatna kaznena politika, izostanak dosljednog postupanja nadležnih institucija i ignorisanje žrtava mogu poslati poruku o društvenoj prihvatljivosti takvog ponašanja, doprinijeti njegovom ponavljanju i dodatno narušiti dostojanstvo žrtava i njihovu slobodu da bez straha uživaju pravo na slobodu vjere ili uvjerenja.

U godini u kojoj obilježavamo 60 godina Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i 45 godina Deklaracije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, Komisija za slobodu vjere poziva javne vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju efikasno, pravovremeno i nepristrasno procesuiranje incidenata i krivičnih djela motiviranih mržnjom, uključujući djela motivirana stvarnom ili pretpostavljenom vjerskom pripadnošću ili uvjerenjem žrtve, te da u postupcima adekvatno utvrđuju i evidentiraju elemente mržnje i diskriminatorni motiv.

Komisija također poziva javne vlasti da unaprijede zaštitu i podršku žrtvama, osiguraju dosljednu primjenu domaćih i međunarodnih standarda zaštite slobode vjere ili uvjerenja i zabrane diskriminacije, te posebnu pažnju posvete povratničkim i drugim manjinskim zajednicama koje su izloženije incidentima motiviranim mržnjom.

Istovremeno, potrebno je jačati preventivno djelovanje i javnu odgovornost kroz suzbijanje stereotipa, predrasuda i govora mržnje, uključivanje obrazovnih ustanova, medija i civilnog društva u promociju tolerancije i dijaloga, kao i blagovremenu i adekvatnu javnu reakciju nosilaca javnih funkcija na incidente iz mržnje. Javne ličnosti imaju posebnu odgovornost jer njihov govor može značajno utjecati na oblikovanje javnog mnijenja i društvenog odnosa prema vjerskim i drugim manjinskim zajednicama.

Borba protiv nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju nije samo pitanje reakcije nakon počinjenog incidenta, nego i pitanje prevencije, institucionalne odgovornosti i stvaranja društvenog ambijenta u kojem nijedna osoba ne treba strahovati zbog svoje vjere, uvjerenja, pripadnosti vjerskoj zajednici ili javne manifestacije vjerske pripadnosti.

Komisija za slobodu vjere IZ u BiH podsjeća muslimane i muslimanke da incidente motivirane mržnjom mogu prijaviti Komisiji putem e-maila: [email protected], poštom na adresu: Kovači broj 37, 71000 Sarajevo, ili putem telefona: 033 289 700.

Podnošenje prijave Komisiji ne zamjenjuje pokretanje formalnih postupaka pred policijom, tužilaštvom, Institucijom ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama, javila je Mina.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.