NASA korak bliže povratku na Mjesec - Sve o misiji Artemis II i njenoj posadi

Prva ljudska misija ka Mjesecu nakon više od 50 godina mogla bi biti lansirana već početkom februara, saopćila je NASA.

U sklopu priprema, NASA je u subotu prevezla svoju ogromnu raketu Space Launch System (SLS) i svemirsku kapsulu Orion iz zgrade za sklapanje letjelica (Vehicle Assembly Building – VAB) do lansirne rampe.

Misija Artemis II, koja će trajati oko 10 dana, mogla bi odvesti astronaute dalje u svemir nego što je iko ikada ranije putovao.

Cilj misije je da postavi temelje za buduće slijetanje ljudi na površinu Mjeseca, što bi se dogodilo prvi put od misija Apollo iz 1960-ih i 1970-ih godina.

Kada se lansira Artemis II?

Putovanje dugo oko četiri milje, uz pomoć transportera „crawler-transporter-2“, trajalo je skoro 12 sati. Inženjeri će sada započeti niz priprema na lansirnoj rampi, uključujući povezivanje zemaljske opreme za podršku, kao što su električni kablovi, sistemi za kontrolu okruženja goriva i dovodi kriogenih pogonskih goriva.

Krajem januara NASA će provesti takozvanu „mokru generalnu probu“ (wet dress rehearsal), što je test prije lansiranja tokom kojeg se raketa puni gorivom. Ukoliko se pojave problemi, SLS i Orion mogli bi biti vraćeni u zgradu za sklapanje radi dodatnih radova.

Ako svi sistemi budu spremni, najraniji mogući datum lansiranja je petak, 6. februar. Osim tehničke spremnosti, i položaj Mjeseca mora biti odgovarajući, pa se lansirni prozori biraju u skladu s tim.

U praksi to znači da na početku svakog mjeseca postoji otprilike jedna sedmica tokom koje je lansiranje moguće, nakon čega slijede tri sedmice bez prilika za polijetanje.

Potencijalni datumi lansiranja:

6, 7, 8, 10. i 11. februar

6, 7, 8, 9. i 11. mart

1, 3, 4, 5. i 6. april

Ko čini posadu Artemis II i šta će raditi?

Četveročlanu posadu Artemis II čine komandant NASA-e Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalistica misije Christina Koch. Na letu će se nalaziti i drugi specijalista misije, Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije.

Ova misija predstavlja prvi let s ljudskom posadom za raketu SLS i kapsulu Orion.

Nakon što sigurno uđu u orbitu, astronauti će testirati upravljivost svemirske letjelice Orion. To uključuje ručno upravljanje kapsulom u Zemljinoj orbiti kako bi se uvježbalo manevriranje i poravnanje letjelice za buduća slijetanja na Mjesec.

Zatim će se uputiti do tačke koja se nalazi hiljadama kilometara dalje od Mjeseca, gdje će provjeravati Orionove sisteme za održavanje života, pogon, energiju i navigaciju. Posada će također služiti kao medicinski ispitanici, šaljući podatke i snimke iz dubokog svemira.

Astronauti će raditi u maloj kabini u bestežinskom stanju. Nivoi zračenja bit će viši nego na Međunarodnoj svemirskoj stanici, koja se nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti, ali i dalje unutar sigurnih granica.

Po povratku na Zemlju, astronauti će proći kroz turbulentan ulazak u atmosferu, nakon čega će kapsula sletjeti u Tihi okean, zapadno od obale Sjedinjenih Američkih Država.

Hoće li Artemis II sletjeti na Mjesec?

Ne. Ova misija ima za cilj pripremiti teren za slijetanje astronauta na Mjesec u okviru misije Artemis III.

NASA navodi da će Artemis III biti lansirana „ne prije“ 2027. godine, iako stručnjaci smatraju da je 2028. najraniji realni datum.

Još uvijek nije donesena konačna odluka o letjelici koja će spustiti posadu na površinu Mjeseca. U opticaju su SpaceX-ov Starship lender ili letjelica kompanije Blue Origin, čiji je osnivač Jeff Bezos.

Nova svemirska odijela, koja razvija američka kompanija Axiom, također još nisu spremna.

Kada Artemis III konačno poleti, astronauti će se uputiti ka južnom polu Mjeseca.

Dugoročni planovi: Stalno prisustvo ljudi na Mjesecu

Nakon Artemis III, cilj je uspostavljanje dugoročnog ljudskog prisustva na Mjesecu.

Misije Artemis IV i V započet će izgradnju stanice Gateway, male svemirske stanice koja će kružiti oko Mjeseca. Nakon toga slijede nova slijetanja na Mjesec, proširenje stanice Gateway i upotreba novih robotskih vozila na površini.

U ove projekte bit će uključeno sve više zemalja, s ciljem da ljudi duže vrijeme žive i rade na Mjesecu i u njegovoj orbiti.

Kada je bila posljednja misija na Mjesec?

Posljednja ljudska misija na Mjesec bila je Apollo 17, koja je sletjela u decembru 1972. godine i vratila se na Zemlju kasnije istog mjeseca.

Ukupno je 24 astronauta putovalo do Mjeseca, a njih 12 je hodalo njegovom površinom, svi u okviru programa Apollo. Od tih 24 astronauta, danas je živo samo pet.

Sjedinjene Američke Države su prve otišle na Mjesec tokom 1960-ih godina, prvenstveno kako bi nadmašile Sovjetski Savez i potvrdile svoju geopolitičku i tehnološku dominaciju. Nakon ostvarenja tog cilja, politički interes, javna pažnja i finansiranje su opali.

Program Artemis nastao je iz želje da se ljudi vrate na Mjesec, ali ovaj put s ciljem dugoročnog boravka, uz korištenje novih tehnologija i komercijalnih partnerstava.

Planiraju li i druge zemlje slati astronaute na Mjesec?

Nekoliko drugih zemalja ima ambicije da pošalje ljude na Mjesec tokom 2030-ih godina.

Evropski astronauti trebali bi se pridružiti kasnijim Artemis misijama, a Japan je također osigurao mjesta za svoje astronaute.

Kina razvija vlastitu svemirsku letjelicu i cilja prvo slijetanje blizu južnog pola Mjeseca do 2030. godine.

Rusija i dalje govori o slanju kosmonauta na površinu Mjeseca i izgradnji male baze između 2030. i 2035. godine, iako su sankcije, finansijski pritisci i tehnički problemi značajno usporili te planove.

Indija je također izrazila ambiciju da jednog dana vidi svoje astronaute na Mjesecu. Nakon uspješnog slijetanja misije Chandrayaan 3 blizu južnog pola Mjeseca u augustu 2023. godine, indijska svemirska agencija postavila je cilj slanja astronauta na Mjesec oko 2040. godine, u okviru širenja svog programa ljudskih svemirskih letova izvan niske Zemljine orbite.

federalna.ba/BBC