Astronauti misije Artemis II na korak do novog rekorda udaljenosti tokom preleta oko Mjeseca
Posada misije Artemis II nalazi se na pragu historijskog trenutka u savremenom istraživanju svemira, jer će tokom preleta pored Mjeseca postaviti novi rekord kao najudaljeniji ljudi od Zemlje. Četvero astronauta – Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen – planiraju proći čak 8.047 kilometara dalje od Mjeseca, nadmašujući rekord postavljen još tokom misije Apollo 13 iz 1970. godine, piše The Guardian.
Tokom te legendarne, ali krizne misije, astronauti Jim Lovell, Fred Haise i Jack Swigert udaljili su se maksimalno 400.171 kilometar od Zemlje prije nego što su se okrenuli nazad. Posada Artemisa II sada će taj rekord nadmašiti za oko 6.400 kilometara, čime simbolično povezuje prošlost i budućnost svemirskih istraživanja.
Historijski prelet i pogled na “tamnu stranu” Mjeseca
Šestog dana misije, kapsula Orion izvest će približno šest sati dug prelet oko Mjeseca, omogućavajući astronautima jedinstven pogled na njegovu udaljenu, takozvanu “tamnu stranu”. Za razliku od vremena programa Apollo, kada su tehnička ograničenja i osvjetljenje otežavali posmatranje, savremena tehnologija sada omogućava detaljnije snimanje i proučavanje ovog dijela Mjesečeve površine.
Tokom preleta očekuje ih i spektakularan prirodni fenomen – potpuna pomrčina Sunca, kada će Mjesec zakloniti Sunce i otkriti njegovu užarenu koronu. Direktor leta Judd Frieling istakao je da će posada imati zadatak da detaljno mapira Mjesec i prikuplja podatke koji će biti ključni za buduće misije.
Naučna misija i važni podaci za budućnost
Astronauti će tokom leta koristiti niz kamera i instrumenata za snimanje površine Mjeseca, posebno regija koje nikada ranije nisu detaljno posmatrane ljudskim okom. Geologinja misije Kelsey Young naglasila je da će posada moći uočiti dijelove udaljene strane Mjeseca koji su do sada ostali gotovo neistraženi.
Osim toga, misija ima i širi naučni značaj. Astronauti će analizirati potencijalne lokacije za buduća slijetanja, uključujući misterioznu formaciju Reiner Gamma – svijetlu strukturu povezanu s lokalnim magnetnim anomalijama. Planirano je i fotografisanje planeta poput Merkura, Venere, Marsa i Saturna tokom specifičnih svemirskih uslova izlaska i zalaska Sunca.
Jedan od simboličnih ciljeva misije je i pokušaj rekreiranja čuvene fotografije “Earthrise”, koju je tokom misije Apollo 8 1968. godine snimio William Anders. Ta slika Zemlje iznad Mjesečevog horizonta postala je ikona i inspiracija globalnog ekološkog pokreta, a nova verzija mogla bi imati sličan utjecaj u današnjem svijetu.
Trenuci bez komunikacije i povratak kući
Tokom prolaska iza Mjeseca, kapsula Orion će biti izvan komunikacije s kontrolom misije oko 40 minuta. Iako NASA koristi Deep Space Network – mrežu velikih antena raspoređenih u Kaliforniji, Španiji i Australiji – direktna veza u tom trenutku neće biti moguća.
Takvi prekidi komunikacije bili su posebno napeti i tokom Apollo misija, ali stručnjaci naglašavaju da su svi proračuni precizni. “Fizika preuzima kontrolu – i ona će nas sigurno vratiti na vidljivu stranu Mjeseca”, poručio je Frieling.
Nakon što obiđe Mjesec, kapsula će započeti četverodnevni povratak prema Zemlji. Planirano je da se misija završi spuštanjem u Tihi ocean, u blizini San Diega, 10. aprila – devet dana nakon lansiranja s Floride.
Poruka iz svemira
Misija Artemis II nije samo tehnološki podvig, već i snažan podsjetnik na zajedničku sudbinu čovječanstva. Tokom obraćanja, pilot Victor Glover osvrnuo se i na širu sliku: „U ovom ogromnom svemiru, punom praznine, postoji jedno posebno mjesto – Zemlja. Bez obzira u šta vjerujemo, ovo je prilika da se podsjetimo ko smo i gdje smo, i da moramo zajedno ići naprijed.“
Ova misija označava važan korak ka povratku ljudi na Mjesec, ali i prema ambicioznijim ciljevima poput putovanja na Mars. Ujedno, ona pokazuje kako se nasljeđe programa Apollo nastavlja kroz novu generaciju istraživača, koji pomiču granice poznatog i otvaraju vrata budućnosti svemirskih istraživanja.
federalna.ba