Mandić ostao na čelu Skupštine Crne Gore

Skupština Crne Gore nije podržala prijedlog opozicije za smjenjivanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, pokrenut pošto je on javno uputio saučešće porodici Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

Glasanje je bilo tajno. Za razrješenje Mandića glasalo je 37 poslanika od ukupno 81 koliko ih ima crnogorski parlament, dok je 41 bio protiv. Od 80 ubačenih glasačkih listića, 78 je bilo važećih, a dva nevažeća.

Opozicija tražila smjenu nakon telegrama saučešća

Opozicija je zahtjev za smjenjivanje podnijela pošto je Mandić 27. augusta objavio da je uputio saučešće Darku Mladiću zbog smrti njegovog oca Ratka Mladića. Mandić je kasnije rekao da je to učinio u skladu sa običajima i da u njegovoj poruci nije bilo ništa sporno.

Tokom današnje višesatne rasprave opozicioni poslanici su ocijenili da glasanje predstavlja test odnosa parlamentarne većine prema evropskim vrijednostima i presudama međunarodnih sudova.

"Ratko Mladić nije dominantna tema", rekao je Mandić, pozivajući poslanike da se okrenu evropskim integracijama i ustavnim promjenama koje traži Brisel.

Andrija Mandić je kazao da je i on mahinalno glasao da bude smijenjen. Kako je kazao, time je pomogao opoziciji, ali joj ni to nije bilo dovoljno.

Spor oko smjene otvorio pitanje evropskih vrijednosti

Prethodna sjednica o smjenjivanju Mandića, zakazana za 24. septembar, nije održana jer nije bilo kvoruma.

Opozicija je tada saopštila da neće podržavati izmjene Ustava važne za EU integraciju dok parlament ne omogući raspravu i glasanje o Mandiću.

Ustavnim izmjenama je predviđena obavezna provjera integriteta budućeg mandatara i kandidata za članove Vlade prije nego što mogu biti izabrani na funkciju.

Po prijedlogu za promjenu Člana 103. Ustava, predsjednik Republike bi mandatara mogao predložiti tek poslije provjere integriteta, a osoba koja ne ispuni zakonom propisane uslove, ne bi mogla biti kandidat za mandatara. Isto pravilo odnosilo bi se na buduće ministre.

Druga ustavna promjena odnosi se na imunitet izvršne vlasti. Njome bi bilo precizirano da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, što Vlada obrazlaže potrebom za jačanjem odgovornosti najviših funkcionera i borbe protiv korupcije.

Te promjene značajne su za Pregovaračko poglavlje 23 koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, i jedno je od ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU.

Po informacijama lista Vijesti, 13. oktobar je rok za pokretanje procesa izmjene Ustava u dijelu provjere integriteta, a neuspjeh bi mogao onemogućiti planirano zatvaranje Poglavlja 23 do kraja ove godine. Ako prijedlog ustavne promjene bude odbijen, isti prijedlog za izmjenu Ustava se godinu dana ne može podnijeti ponovo.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler je danas rekao da predloženo rješenje za provjeru integriteta predstavlja "dobro utemeljen evropski standard" i pozvao vlast i opoziciju na kompromis, upozoravajući da Crna Gora ne bi trebalo da ugrozi napredak ostvaren u trenutku kada se približava završnici pregovora s EU.

Prijedlog je, međutim, izazvao kritike dijela opozicije i pravnika.

Beta/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.