Crnogorski parlament raspravlja o smjeni Andrije Mandića, spor prijeti ustavnim promjenama

Skupština Crne Gore danas bi trebala raspravljati o razrješenju predsjednika parlamenta Andrije Mandića, u pokušaju da se prevaziđe politički spor koji je blokirao dogovor vlasti i opozicije o ustavnim promjenama važnim za završetak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Sjednica je zakazana za 14 sati, a Mandić je najavio da će dnevni red predložiti na njenom početku.

Skupština je objavila i prijedlog poslanika Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) za njegovo razrješenje, a među potpisnicima inicijative je i sam Mandić. U obrazloženju se navodi da se prijedlog podnosi radi podsticanja političkog dijaloga i postizanja šireg konsenzusa o pitanjima važnim za evropske integracije.

Opozicione stranke najavile su da će učestvovati u raspravi, iako su kritikovale odluku da se sjednica zakaže za isti dan.

Zahtjev za smjenu nakon telegrama saučešća 

Demokratska partija socijalista (DPS) početkom septembra zatražila je Mandićevu smjenu nakon što je uputio telegram saučešća porodici Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina.

Inicijativu za razrješenje podržali su i drugi opozicioni poslanici, kao i dio parlamentaraca stranaka koje predstavljaju manjinske narode.

Sjednica na kojoj se o Mandićevoj smjeni trebalo raspravljati 24. septembra nije održana jer parlamentarna većina nije osigurala kvorum. Mandić tada nije dozvolio televizijski prijenos utvrđivanja kvoruma niti prisustvo novinara u plenarnoj sali.

Nakon toga DPS je saopćio da neće institucionalno sarađivati s Vladom i parlamentarnom većinom dok poslanicima ne bude omogućeno da raspravljaju i glasaju o njegovom razrješenju.

Ustavne promjene zavise od podrške opozicije

Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 od ukupno 81 poslanika, koju vlast nema bez podrške dijela opozicije.

Prema informacijama objavljenim uoči današnje sjednice, opozicija je poručila da, ukoliko ne bude glasanja o Mandićevom razrješenju, neće biti ni glasanja o ustavnim promjenama.

Predloženim izmjenama predviđa se obavezna provjera integriteta budućeg mandatara i kandidata za članove Vlade prije njihovog izbora na funkciju.

Prema prijedlogu izmjene člana 103. Ustava, predsjednik države mogao bi predložiti mandatara tek nakon provjere integriteta, dok osoba koja ne ispuni zakonom propisane uslove ne bi mogla biti kandidat za tu funkciju. Isto pravilo odnosilo bi se i na buduće ministre.

Druga predložena ustavna promjena odnosi se na imunitet izvršne vlasti. Njome bi se preciziralo da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Vlada ovaj prijedlog obrazlaže potrebom za jačanjem odgovornosti najviših funkcionera i borbe protiv korupcije.

Poglavlje 23 pod pritiskom rokova

Predložene promjene značajne su za pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava i predstavlja jedno od ključnih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Prema informacijama lista Vijesti, 13. oktobar rok je za pokretanje procesa izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na provjeru integriteta. Neuspjeh bi mogao ugroziti planirano zatvaranje poglavlja 23 do kraja godine.

Ukoliko prijedlog ustavne promjene bude odbijen, isti prijedlog ne može se ponovo podnijeti godinu dana.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Sattler rekao je danas da predloženo rješenje za provjeru integriteta predstavlja „dobro utemeljen evropski standard“. Pozvao je vlast i opoziciju na kompromis, upozoravajući da Crna Gora ne bi trebala ugroziti dosadašnji napredak u trenutku kada se približava završnici pregovora.

Kritike zbog mogućnosti političke zloupotrebe

Prijedlog je, međutim, izazvao kritike dijela opozicije i pravnika.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da bi predloženi način provjere integriteta mogao ugroziti podjelu vlasti i demokratiju, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević postavio pitanje može li se takav mehanizam koristiti za eliminaciju političkih protivnika prije njihovog ulaska u Vladu.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić također je upozorio da legitimni cilj borbe protiv korupcije mora biti praćen preciznim kriterijima, jasnim postupkom, obrazloženom odlukom i djelotvornom pravnom zaštitom, kako provjera integriteta ne bi postala sredstvo političke selekcije.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.