M. John Harrison postao najstariji dobitnik Bookerove nagrade: "The End of Everything" donio mu prestižno priznanje
Britanski pisac M. John Harrison postao je najstariji dobitnik Bookerove nagrade u njenoj historiji, osvojivši jedno od najprestižnijih svjetskih književnih priznanja za postapokaliptični roman „The End of Everything“. Harrison, koji ima 81 godinu i iza sebe šest decenija književnog stvaralaštva, proglašen je pobjednikom na svečanosti održanoj u ponedjeljak u Londonu, a uz priznanje mu je pripala i novčana nagrada od 50.000 funti.
Roman, smješten u Veliku Britaniju nakon misteriozne katastrofe koja je dovela do raspada društva kakvo poznajemo, izazvao je podijeljene reakcije čitalaca i književnih kritičara. Dok ga jedni opisuju kao sumorno, ali briljantno književno ostvarenje, drugi ističu njegovu neobičnu, gotovo snovitu atmosferu i složenost koja čitaoca često ostavlja bez jasnih odgovora.
Upravo je ta zahtjevnost, prema ocjeni žirija, jedna od najvećih vrijednosti Harrisonovog romana.
Književno priznanje nakon šest decenija stvaralaštva
Harrison je književnu karijeru započeo šezdesetih godina prošlog stoljeća, a tokom narednih šest decenija stekao je vjernu čitalačku publiku i gotovo kultni status među ljubiteljima eksperimentalne, spekulativne i naučnofantastične književnosti. Do danas je objavio 13 romana, pet zbirki kratkih priča i djelo koje je sam opisao kao „anti-memoare“.
Iako je njegov književni opus godinama uživao veliki ugled među kritičarima i poznavaocima žanrovske književnosti, Harrison nije pripadao krugu autora čija su djela redovno bila u središtu najšire književne javnosti. Osvajanjem Bookerove nagrade u 81. godini nadmašio je dosadašnji dobni rekord kanadske književnice Margaret Atwood i postao najstariji laureat u historiji ovog priznanja.
Njegova pobjeda predstavlja i posebno priznanje književnom stvaralaštvu koje se teško može svrstati u jednu žanrovsku kategoriju. Harrison se tokom karijere opirao etiketama poput naučne fantastike i fantastike, iako su upravo takvi elementi često bili prisutni u njegovim djelima.
Zbog originalnosti njegovog pristupa pojedini kritičari nazivali su ga „titanom književne naučne fantastike“.
Žiri: Zahtjevna knjiga koja čitaoca ostavlja s neočekivanim optimizmom
Predsjednica ovogodišnjeg žirija, britanska historičarka Dame Mary Beard, priznala je da Harrisonov roman nije jednostavno štivo, ali je naglasila da književna vrijednost ne mora nužno podrazumijevati lakoću čitanja. „To je zahtjevno štivo, ali neka od najboljih književnih djela upravo su zahtjevna“, izjavila je Beard nakon proglašenja pobjednika.
Prema njenim riječima, „The End of Everything“ čitaoca suočava s neugodnim pitanjima, narušava njegova očekivanja i istovremeno uspijeva pronaći prostor za humor. „To je knjiga koja vas okreće naglavačke, izaziva ironičan osmijeh i, iznenađujuće, s obzirom na tematiku, ostavlja vas s tračkom optimizma“, istaknula je predsjednica žirija.
Upravo je neobična kombinacija tjeskobe, humora, neizvjesnosti i nade jedno od obilježja romana koji je ove godine osvojio najvažnije britansko književno priznanje.
Svijet nakon katastrofe koju niko ne može objasniti
Radnja romana „The End of Everything“ odvija se nekoliko godina nakon neobjašnjive katastrofe koja je razorila temelje britanskog društva. U svijetu u kojem su nestale nekadašnje društvene strukture, sigurnost i svakodnevna predvidljivost, preživjeli pokušavaju pronaći način da nastave živjeti.
Priča prati muškarca i njegovu tetku koji se nalaze na jugoistočnoj obali Engleske, gdje nastoje organizirati svakodnevni život u potpuno izmijenjenim okolnostima. Njihovo postojanje dodatno komplikuje dolazak misterioznih vanzemaljskih bića, čija priroda, namjere i povezanost s katastrofom ostaju nejasni.
Za razliku od brojnih drugih postapokaliptičnih romana, Harrison ne pokušava detaljno objasniti šta je dovelo do sloma civilizacije niti čitaocima nudi precizno razrađenu sliku novog svjetskog poretka. Umjesto toga, pažnju usmjerava na iskustvo ljudi koji su prisiljeni živjeti u stvarnosti koju više ne razumiju.
Likovi pokušavaju sačuvati ostatke nekadašnje svakodnevice, uspostaviti odnose i pronaći smisao u okolnostima koje ne mogu objasniti niti kontrolirati.
Pisac je namjerno izostavio objašnjenja kako bi zbunio čitaoce
Harrison je ranije objasnio da je tokom pisanja svjesno izbjegavao pružanje detaljnih informacija o uzrocima katastrofe i prirodi svijeta u kojem se odvija radnja. Njegova namjera bila je da čitaoci osjete istu nesigurnost, zbunjenost i dezorijentiranost s kojima se suočavaju književni likovi.
„The End of Everything govori o pokušaju da se živi kao da ništa nije pošlo po zlu. To je priča o katastrofi u kojoj je sama katastrofa zapravo nemogućnost razumijevanja“, objasnio je pisac. Dodao je da je nastojao prenijeti iskustvo likova koji se suočavaju s nepoznatom budućnošću i prisustvom vanzemaljskih bića.
„Prenio sam na čitaoca dio nedoumica i zbunjenosti koje osjećaju likovi u knjizi dok se suočavaju s budućnošću u kojoj su prisutni vanzemaljci“, rekao je Harrison. Takav književni postupak podrazumijeva da čitalac, baš kao i protagonisti, mora prihvatiti činjenicu da mnoga pitanja neće dobiti konačan odgovor.
Umjesto jasnog objašnjenja događaja, roman se bavi načinima na koje ljudi reagiraju kada izgube mogućnost da razumiju svijet oko sebe.
Kritičari podijeljeni: Od „jezive ljepote“ do romana koji je teško razumjeti
Harrisonov neobičan pristup izazvao je različite reakcije književnih kritičara. Britanski Guardian pohvalio je roman, ali je upozorio da takvo književno ostvarenje neće odgovarati svim čitaocima. Slično je ocijenio i američki New York Times, ističući da roman postaje sve zagonetniji kako čitalac dobija više informacija o njegovom svijetu.
„Što više saznajemo o okolnostima u kojima postoji razoreni svijet ovog romana, to ga je teže razumjeti“, naveo je New York Times.
S druge strane, časopis Literary Review opisao je Harrisonovo djelo kao ostvarenje neobične ljepote koje istovremeno izaziva nježnost i strah. Prema ocjeni tog časopisa, riječ je o „djelu jezive ljepote, podjednako nježnom i zastrašujućem“.
Britanski Telegraph posebno je istaknuo snovitu atmosferu romana, navodeći da čitalac tokom čitanja ima osjećaj kao da se nalazi unutar sna. „Imate osjećaj da ne čitate toliko koliko sanjate“, navedeno je u jednoj od kritika.
Drugi kritičar Telegrapha ocijenio je da se Harrisonovo djelo, zahvaljujući književnoj vještini i humoru, izdvaja od ostalih romana koji su ušli u uži izbor za Bookerovu nagradu. Prema njegovom mišljenju, „The End of Everything“ u konačnici nadmašuje konkurenciju upravo načinom na koji autor povezuje ozbiljnu tematiku s neobičnim humorom.
Roman koji odražava savremene strahove
Posebnu pažnju kritičara privukla je i aktuelnost Harrisonovog romana. Iako se njegova radnja odvija u izmišljenoj postapokaliptičnoj stvarnosti, pojedini književni komentatori smatraju da se knjiga neposredno nadovezuje na strahove i neizvjesnosti savremenog društva.
Među njima su zabrinutost zbog razvoja umjetne inteligencije, mogućih globalnih katastrofa i sve češćih upozorenja vlasti da građani trebaju biti spremni za vanredne situacije. Jedan od kritičara Telegrapha ukazao je upravo na takvu povezanost romana sa savremenim okolnostima.
U vremenu kada se sve češće govori o opasnostima umjetne inteligencije, a vlasti građanima preporučuju stvaranje zaliha konzervirane hrane i flaširane vode za krizne situacije, Harrisonovo djelo, prema njegovoj ocjeni, zaista zaslužuje da bude nazvano pravovremenim.
Roman, međutim, ne nudi jednostavne odgovore na takve strahove.
Umjesto toga, istražuje šta se događa s ljudima kada poznati svijet prestane funkcionirati, a njihova sposobnost razumijevanja novih okolnosti pokaže se nedovoljnom.
Prvi dobitnik Bookera koji dolazi iz svijeta naučne fantastike
Izvršna direktorica Bookerove nagrade Gaby Wood istaknula je da Harrisonova pobjeda ima posebno značenje za historiju ovog književnog priznanja. Prema njenim riječima, Harrison je prvi dobitnik Bookera koji je u književnost ušao iz autentičnog svijeta naučne fantastike.
Iako se tokom karijere protivio strogim žanrovskim podjelama, njegova djela često su koristila motive karakteristične za spekulativnu književnost kako bi istraživala ljudsku prirodu, društvo i granice stvarnosti. „On je istinski originalan mislilac, pisac koji nadilazi žanrovske granice i koji ideje shvata ozbiljno“, izjavila je Wood.
Posebno je naglasila da se Harrisonov najnoviji roman, uprkos neobičnom okruženju i uznemirujućim događajima, može posmatrati kao realistično književno djelo.
„Iako je veoma uznemirujuća, knjiga The End of Everything zapravo nije neobična knjiga. To je realističan roman o neobičnom svijetu, naseljenom očajnim likovima koji su izgubili oslonac“, objasnila je. Takva ocjena naglašava jednu od ključnih karakteristika Harrisonovog pisanja: korištenje fantastičnih i neobjašnjivih okolnosti za prikazivanje prepoznatljivih ljudskih osjećaja i iskustava.
Bookerova nagrada jedno je od najvažnijih priznanja u književnosti
Bookerova nagrada dodjeljuje se svake godine za najbolji roman napisan na engleskom jeziku i objavljen u predviđenom periodu do 30. septembra. Utemeljena je 1969. godine i tokom više od pola stoljeća postala je jedno od najuglednijih književnih priznanja u svijetu.
Osim međunarodnog prestiža, pobjedniku donosi novčanu nagradu od 50.000 funti, ali i značajnu pažnju izdavača, književnih kritičara i čitalačke publike. Osvajanje Bookera često dovodi do povećanja prodaje nagrađenog romana i šireg međunarodnog interesa za cjelokupno stvaralaštvo autora.
Za M. Johna Harrisona ovogodišnja nagrada predstavlja posebno priznanje nakon šest decenija pisanja i književnog eksperimentiranja. Njegova pobjeda istovremeno pokazuje da djela koja ne slijede uobičajene pripovjedačke obrasce i koja od čitalaca zahtijevaju dodatni angažman mogu zauzeti najistaknutije mjesto u savremenoj književnosti.
U 81. godini Harrison je tako ostvario historijski uspjeh, postavši najstariji dobitnik Bookerove nagrade, dok je njegov roman „The End of Everything“, priča o ljudima koji pokušavaju razumjeti svijet nakon neobjašnjive katastrofe, dobio jedno od najvećih mogućih književnih priznanja.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.