Kanada šalje visoke zvaničnike radi otvaranja konzulata na Grenlandu

Kanada se sprema da otvori svoje prvo diplomatsko predstavništvo na Grenlandu, u značajnom iskazu solidarnosti nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad tom teritorijom, prenosi BBC.

Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Mary Simon i ministricu vanjskih poslova Anitu Anand, u petak putuje u Nuuk kako bi formalno otvorila kanadski konzulat, uz pratnju broda Kanadske obalne straže.

Uoči putovanja, Simon je u govoru poručila da Kanada „čvrsto stoji uz narod Grenlanda, koji će sam odlučivati o svojoj budućnosti“.

Zajedno s Francuskom, uz podršku saveznika

Njihova posjeta dolazi u isto vrijeme kada i slična posjeta francuskih zvaničnika, koji bi istog dana trebali otvoriti vlastiti konzulat na Grenlandu.

Kanadska i francuska misija predstavljaju historijsko širenje stranog diplomatskog angažmana na Grenlandu. Do ove sedmice, samo su Island i Sjedinjene Američke Države imale formalne diplomatske konzulate u Nuuku.

To je ujedno i signal kontinuirane podrške NATO saveznika Grenlandu, nakon što je Trump više puta izjavio da SAD trebaju „posjedovati“ to područje iz razloga nacionalne sigurnosti.

Trump ublažio stav, ali zabrinutost ostaje

Predsjednik SAD-a je u međuvremenu ublažio svoje izjave, navodeći da sada razmatra mogućnost dogovora nakon razgovora s Danskom, evropskim saveznicima i Kanadom.

Grenland je već neko vrijeme u fokusu Kanade. Konzulat je prvi put najavljen početkom 2024. godine, kada je Ottawa revidirala svoju arktičku vanjsku politiku. Otvaranje je prvobitno bilo planirano za kraj 2025, ali je odgođeno zbog loših vremenskih uslova.

Sada taj potez ima još veću težinu, smatra Michael Myers, profesor na Univerzitetu Britanske Kolumbije i autor više knjiga o Arktiku.

„Iznenađen sam samo što se to nije dogodilo ranije, s obzirom na važne veze između Grenlanda i arktičke Kanade“, rekao je.

Snažne veze između Grenlanda i arktičke Kanade

Myers je istakao da je Iqaluit, glavni grad kanadske teritorije Nunavut, udaljen svega sat leta od Nuuka. Kanadski Inuiti također dijele snažnu povezanost s grenlandskim Inuitima – vezu koju dodatno naglašavaju i lični korijeni generalne guvernerke Simon, koja je Inuk.

„Njena posjeta je potvrda, na najvišem nivou, kulturnih i etničkih veza između arktičke Kanade i Grenlanda“, rekao je Myers. „To je izuzetno snažna poruka.“

Simon, koja je odrasla u Nunaviku na sjeveru Quebeca, prva je kanadska generalna guvernerka koja je posjetila Grenland od 1982. godine. Ipak, kako je rekla, s Grenlandom se susrela još u djetinjstvu, slušajući grenlandske inuitske pjesme preko kratkotalasnog radija svoje bake.

„Govorila bi: ‘To su naši rođaci koji žive u dalekim krajevima. Svi smo mi jedan narod’“, prisjetila se Simon ove sedmice na godišnjoj konferenciji Arctic Frontiers u Norveškoj, uoči puta u Nuuk.

Podrška kanadskih Inuita

Natan Obed, predsjednik organizacije Inuit Tapiriit Kanatami, koja predstavlja kanadske Inuite, rekao je da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za jačanje veza s Grenlandom.

Obed je naveo da će oko 50 kanadskih Inuita u petak doputovati čarter-letom iz Montreala u Nuuk kako bi prisustvovali ceremoniji otvaranja.

Kanadski Inuiti, kako kaže, duboko osjećaju američke prijetnje Grenlandu zbog zajedničke historije kolonizacije, ali i Trumpovih komentara o Kanadi.

„Zabrinjava nas mogućnost da bi se SAD mogle vratiti ozbiljnijim razmatranjima o aneksiji Kanade i ideji da Kanada postane 51. savezna država“, rekao je Obed. „Također strahujemo da je Inuit Nunangat, naša domovina, jedan od ključnih razloga zbog kojih SAD razmatraju takav stav.“

Trump je opravdavao moguće američko preuzimanje Grenlanda tvrdnjama da Danska nije adekvatno zaštitila ostrvo od ruskih ili kineskih prijetnji. Prema izvještaju NBC Newsa iz sredine januara, privatno je iznio slične pritužbe i u vezi s kanadskim Arktikom.

Arktik kao sigurnosni prioritet

Arktik je već dugo označen kao ranjivo područje od strane uzastopnih kanadskih vlada. Obed je priznao da infrastruktura u tom regionu, poput puteva i elektroenergetskih veza, i dalje ostaje ograničena, što šteti i nacionalnoj sigurnosti i stanovnicima sjevera.

Vlada premijera Marka Carneyja obećala je cjelogodišnje vojno prisustvo na Arktiku i izdvajanje više od milijardu kanadskih dolara za infrastrukturne projekte na sjeveru, koji bi služili i civilnim i vojnim potrebama.

Ministrica vanjskih poslova Anand nazvala je arktičku odbranu „neupitnim nacionalnim sigurnosnim prioritetom ove vlade“.

„To nije sporedno pitanje, niti regionalni problem, već centralni dio načina na koji štitimo Kanadu u vlastitom dvorištu i doprinosimo globalnoj sigurnosti“, rekla je prošle sedmice na Nordijsko-kanadskom arktičkom simpoziju.

Uz otvaranje kanadskog konzulata, generalna guvernerka Simon sastat će se i s grenlandskim premijerom Jensom-Frederikom Nielsenom, dok će se Anand sastati sa svojom kolegicom Vivian Motzfeldt.

federalna.ba