Detalji Trumpovog dogovora: Grenland ostaje danski, ali SAD širi vojno prisustvo

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli dogovor kojim bi Washington dobio dugoročna, odnosno kako je Trump rekao, „trajna“ prava u oblasti sigurnosti na strateški važnom arktičkom otoku.

Dogovor bi trebao omogućiti širenje američkog vojnog prisustva na Grenlandu, ograničiti mogućnost suparničkih država da uspostave vojne baze ili steknu osjetljive interese na otoku te otvoriti prostor za izgradnju dodatnih američkih vojnih objekata. Međutim, sporazum ne znači da Sjedinjene Američke Države preuzimaju vlasništvo nad Grenlandom niti da se mijenja njegov status u okviru Kraljevine Danske. 

Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen naveli su da dogovor čuva suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo stanovnika Grenlanda na samoopredjeljenje. Trump je, međutim, sporazum predstavio kao veliki dobitak za Washington, tvrdeći da su SAD dobile „trajnu kontrolu nad sigurnošću“ Grenlanda. Konačni tekst sporazuma u trenutku objave još nije bio javno dostupan. Prema aktuelnim informacijama, sporazum bi trebao biti potpisan danas, 22. septembra, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku. 

Šta se za sada zna o sporazumu?

Prema informacijama koje su objavili Reuters i drugi mediji, dogovor bi trebao proširiti postojeća američka prava na Grenlandu i omogućiti Washingtonu dugoročan pristup otoku, uključujući prava na baziranje i prelete. Sjedinjene Američke Države već imaju široka vojna prava na Grenlandu na osnovu odbrambenog sporazuma iz 1951. godine s Danskom. Taj sporazum Washingtonu omogućava korištenje određenih odbrambenih područja, postavljanje i korištenje vojnih objekata, raspoređivanje osoblja i izvođenje letova. Novi aranžman trebao bi dodatno proširiti te mogućnosti. 

Jedna od najvažnijih novina odnosi se na mogućnost izgradnje dodatnih američkih vojnih objekata. Prema dosadašnjim informacijama, Washington bi trebao dobiti mogućnost da razvija dodatnu infrastrukturu na Grenlandu bez potrebe za zasebnim odobrenjem za svaki pojedinačni objekat.

Posebno je značajno to što bi američka vojna prava, prema dosadašnjim navodima, ostala na snazi čak i u slučaju da Grenland u budućnosti postane nezavisan. Trump je sporazum opisao kao „Infinite Life Agreement“, odnosno sporazum bez krajnjeg roka, naglašavajući da, prema njegovoj interpretaciji, nema vremensko ograničenje.

Ipak, broj dodatnih američkih vojnika, precizne lokacije novih objekata i njihova namjena nisu u potpunosti objavljeni. Nije poznato ni u kojoj mjeri bi se radilo o stalno raspoređenim snagama, a koliko o objektima namijenjenim vježbama, nadzoru i djelovanju u periodima povećanih sigurnosnih tenzija.

NATO je pozdravio razvoj događaja, navodeći da bi sporazum mogao doprinijeti sigurnosti, stabilnosti i saradnji na Arktiku.

SAD planira dva nova vojna objekta

Prema informacijama Reutersa, Sjedinjene Američke Države planiraju otvoriti dva dodatna vojna objekta na Grenlandu – jedan u Narsarsuaqu na jugu otoka, a drugi u Mestersvigu na istočnoj obali. Narsarsuaq je posebno značajan zbog svoje historije. Na toj lokaciji se tokom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata nalazila velika američka vojna instalacija poznata kao Bluie West One, koja je bila aktivna od 1941. do 1958. godine. Nakon toga je pista prešla pod dansku kontrolu i pretvorena u civilni aerodrom.

Mestersvig se nalazi na istočnoj obali Grenlanda i danas se koristi za potrebe danske Sirius Dog Sled Patrol, jedinice koja djeluje na velikom i teško pristupačnom području sjeveroistočnog Grenlanda. Danska i grenlandska strana prije objavljivanja konačnog teksta nisu željele ulaziti u detalje o lokacijama i karakteru budućih američkih objekata.

Washington želi spriječiti prisustvo Rusije i Kine

Jedan od ključnih elemenata dogovora jeste ograničavanje mogućnosti država koje nisu članice NATO-a da na Grenlandu uspostave vojne baze ili razviju određene vrste strateškog prisustva. Trump je posebno izdvojio Rusiju i Kinu.

Prema informacijama o sporazumu, države koje Washington smatra sigurnosnim protivnicima ne bi mogle uspostaviti vojno prisustvo na Grenlandu niti provoditi određene osjetljive investicije bez američkog odobrenja. Međutim, još nije u potpunosti jasno šta će se smatrati „osjetljivom investicijom“, niti kako će biti organizovan mehanizam odlučivanja. Nije poznato ni da li će SAD imati formalno pravo veta ili će odluke donositi zajedno s Danskom i Grenlandom.

Danska je i ranije blokirala projekte povezane s kineskim interesima kada je procijenjeno da bi mogli predstavljati sigurnosni rizik.

Trump godinama želi veći utjecaj nad Grenlandom

Dogovor predstavlja novu fazu višegodišnjeg spora koji je počeo Trumpovom idejom o kupovini Grenlanda. Trump je još tokom svog prvog predsjedničkog mandata, 2019. godine, predložio da SAD kupe Grenland. Danska je tada tu ideju odbacila.

Nakon povratka u Bijelu kuću 2025. godine, Trump je ponovo počeo insistirati na povećanju američkog utjecaja nad strateški važnim arktičkim otokom. U martu 2025. godine otvoreno je govorio o mogućnosti da Grenland jednog dana postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Pritisak se dodatno pojačao početkom 2026. godine. Trump je tada poručivao da će Washington djelovati bez obzira na stavove vlasti u Kopenhagenu i Nuuku, navodeći Rusiju i Kinu kao razlog za američko djelovanje.

Grenlandska vlada odgovorila je da „ni pod kojim okolnostima“ ne može prihvatiti preuzimanje otoka od SAD-a i naglasila da Grenland ostaje dio Kraljevine Danske. Spor je u jednom trenutku prerastao i u širu transatlantsku krizu. Trump je prijetio carinama evropskim državama koje bi se suprotstavile njegovoj politici prema Grenlandu, dok su evropski zvaničnici upozoravali da bi upotreba sile ili ekonomski pritisak protiv Danske mogli imati ozbiljne posljedice po odnose unutar NATO-a.

Trump je kasnije ublažio retoriku kada je govorio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je rekao da neće koristiti silu.

Diplomatski razgovori između Washingtona, Kopenhagena i Nuuka nastavljeni su tokom narednih mjeseci, a pregovori su na kraju doveli do sadašnjeg sigurnosnog aranžmana.

Zašto je Grenland toliko važan?

Grenland ima ogroman geostrateški značaj zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Evrope. Otoci i teritorije na Arktiku predstavljaju ključne tačke za nadzor zračnog prostora, rano upozoravanje na eventualne raketne napade, praćenje vojnih i civilnih plovila, svemirski nadzor i kontrolu pomorskih pravaca.

Tokom Hladnog rata SAD su na Grenlandu imale veliki broj vojnih instalacija. Prema Reutersu, u jednom periodu postojalo je čak 17 američkih vojnih objekata, uz više od 10.000 pripadnika američkih snaga. Većina ih je kasnije zatvorena, a američko vojno prisustvo danas je koncentrirano prvenstveno u Pituffik Space Base. 

Baza, ranije poznata kao Thule Air Base, nalazi se na sjeverozapadu Grenlanda i ima važnu ulogu u sistemima za upozoravanje na raketne napade, raketnu odbranu i svemirski nadzor. Trump je Grenland ranije povezivao i sa svojim planovima za razvoj sistema protivraketne odbrane Golden Dome.

Arktik postaje sve važniji zbog topljenja leda

Geopolitički značaj Grenlanda dodatno raste zbog klimatskih promjena. Topljenje arktičkog leda postepeno otvara pristup područjima koja su ranije bila mnogo teže dostupna. Time raste interes za nove pomorske pravce, prirodne resurse i stratešku infrastrukturu.

Grenland raspolaže i značajnim, ali velikim dijelom još neiskorištenim nalazištima rijetkih zemnih minerala. Riječ je o sirovinama koje se koriste u proizvodnji različitih savremenih tehnologija, uključujući određene sisteme odbrane, električna vozila i opremu za obnovljive izvore energije.

Upravo je kombinacija geografskog položaja i prirodnih resursa učinila Grenland jednim od važnijih područja rastućeg nadmetanja velikih sila na Arktiku.

Rusija posljednjih godina proširuje vojnu infrastrukturu na Arktiku, dok Kina nastoji povećati svoje ekonomsko, naučno i diplomatsko prisustvo u regiji. Peking sebe opisuje kao „državu blizu Arktika“, iako nema teritoriju unutar Arktičkog kruga.

Dogovor ne mijenja formalni status Grenlanda

Uprkos Trumpovoj tvrdnji o „trajnoj kontroli“ sigurnosti Grenlanda, najvažnija politička činjenica ostaje da sporazum, prema dosada dostupnim informacijama, ne prenosi suverenitet nad Grenlandom na Sjedinjene Američke Države. Danska premijerka Mette Frederiksen insistirala je da se čuvaju suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo Grenlanđana na samoopredjeljenje. I grenlandska strana navodi da sporazum priznaje njene interese i jača sigurnosnu saradnju.

Istovremeno, Washington ovim dogovorom dobija znatno širi i dugoročniji okvir za vojno djelovanje na Grenlandu, uključujući mogućnost razvoja nove infrastrukture i ograničavanja prisustva drugih velikih sila.

Konačan odgovor o tome koliko će tačno američka prava biti proširena, kako će se donositi odluke o vojnim objektima i kakav će biti odnos novog sporazuma prema postojećem odbrambenom sporazumu iz 1951. godine bit će poznat nakon objavljivanja i potpisivanja konačnog teksta. Reuters navodi da bi potpisivanje trebalo biti održano danas u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN-a. 

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.