Deponija Uborak ponovo prima otpad, aktivisti traže njeno potpuno zatvaranje

Dva paralelna procesa odredit će budućnost mostarske deponije Uborak. Jedan je privremeno rješenje, odnosno izgradnja novih sanitarnih ploha za odlaganje otpada, a drugi transformacija deponije u regionalno središte za upravljanje otpadom. Trajnog rješenja još nema, a vrijeme se kupuje privremenim mjerama, što je za aktiviste neprihvatljivo. Oni traže potpuno zatvaranje deponije.

Nove plohe kao privremeno rješenje

Četiri miliona maraka vrijedan projekt izgradnje novih sanitarnih ploha na mostarskoj deponiji trebao bi privremeno riješiti akutni problem odvoza otpada. Gradska uprava je, nakon raspisanog tendera, već izabrala tri kompanije koje će graditi dvije nove plohe. Aktivisti tvrde da se otpad ponovo odlaže na deponiji, ispod čijih naslaga smeća još tinja požar.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZBiH) pojašnjava da je dosadašnji način zbrinjavanja otpada finansijski neodrživ za lokalnu zajednicu.

„Ovaj proces koji trenutno provodimo, a to su baliranje smeća i djelimičan odvoz na druge deponije, nešto je što nijedna lokalna zajednica finansijski ne može sebi priuštiti. Naime, sada plaćamo 150 maraka po toni otpada, dok je cijena u redovnim uvjetima 81 marka“, izjavio je Kordić za BHT1.

Međutim, aktivisti tvrde da se otpad više ne odvozi na druge lokacije, nego ponovo odlaže na Uborak. Predsjednik Udruženja „Jer nas se tiče“ Omer Hujdur kaže da je zbog toga zatražio reakciju inspekcije.

„To više nije mjesto za pretovar. Otpad više ne ide na druge deponije, nego se odlaže na deponiji Uborak. Jučer sam ponovo uputio poziv inspektoratu da izađu na teren, zaustave odlaganje i zatvore deponiju jer je to agonija za grad Mostar i stanovništvo koje živi pored deponije“, poručuje Hujdur.

Sporne procedure za građevinsku dozvolu

Za realizaciju plana izgradnje novih ploha potrebna je građevinska dozvola Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Početkom mjeseca ovo ministarstvo raspisalo je javni poziv za uvid u glavni projekt izgradnje sanitarnih ploha. Međutim, nevladine organizacije uložile su brojne primjedbe na uvjete poziva – od njegovog trajanja i ograničavanja prava na uvid samo na stranke u postupku do lokacije na kojoj se uvid može obaviti.

Hujdur najavljuje da će aktivisti nastaviti pravnu borbu, ali ne isključuje ni fizičko sprečavanje odlaganja otpada.

„Sada djelujemo pravno i osporavamo sve te dokumente. Međutim, ako bude potrebe, izaći ćemo i fizički zaustaviti odlaganje otpada, kao što smo to radili i do sada u nekoliko navrata“, kazao je Hujdur.

Aarhus centar osporava uvjete poziva

Među organizacijama koje su uložile primjedbe je i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini. Pravna savjetnica ovog centra Nina Kreševljaković ukazuje na problem dostupnosti dokumentacije, posebno za građane Mostara, koji zbog propisanih uvjeta moraju putovati u Sarajevo kako bi izvršili uvid u projekt.

„Najviše zainteresiranih osoba zapravo je iz Mostara, a one se sada moraju izlagati putnim troškovima i dolaziti u Sarajevo. Prije toga moraju se najaviti, a zatim u tačno određeno vrijeme doći u prostorije Federalnog ministarstva prostornog uređenja kako bi izvršile uvid u ogroman projekt koji može imati i više stotina stranica“, pojašnjava Kreševljaković.

Takav način uvida, smatraju u Aarhus centru, praktično onemogućava detaljno čitanje dokumentacije, a kamoli pripremu i podnošenje primjedbi u predviđenom roku.

Na primjedbe Aarhus centra resorno ministarstvo još nije odgovorilo. Ako građevinska dozvola bude izdata suprotno njihovim komentarima, iz ove organizacije najavljuju pokretanje sudskog postupka. Iz Ministarstva su poručili da će sve primjedbe uzeti u obzir, ali da u ovoj fazi ne mogu govoriti o sadržaju ni datumu konačne odluke.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.