Hladni dani pred vratima, Mostar još nema prihvatilište za beskućnike

Kako se približavaju hladniji dani, život za one koji nemaju vlastiti dom bit će još teži. Prema neslužbenim podacima humanitarnih organizacija i socijalnih ustanova, na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutačno ima oko 400 beskućnika. Mnogi gradovi u našoj zemlji čak ni tijekom zimskog razdoblja nemaju ustanove koje bi prihvatile ove ljude.

U Mostar dolaze i iz drugih dijelova BiH

Ni Grad Mostar nije iznimka kada je riječ o prihvatilištu za beskućnike.

„Mi, nažalost, još uvijek nemamo objekt, zgradu, odnosno prihvatilište za sve beskućnike koji se nalaze na području Grada Mostara“, kazao je Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostar.

Zbog toga mnogi beskućnici koriste opasne i ruševne objekte kako bi se zimi sklonili od hladnoće, a nije rijedak slučaj da, grijući se, izazovu i požare. Potreba za prihvatilištem sve je izraženija, s obzirom na to da broj beskućnika raste.

„Prema našoj evidenciji, u Gradu Mostaru ima između 15 i 20 osoba koje se mogu tretirati kao beskućnici“, naveo je Kajtaz.

Međutim, stvarni broj znatno je veći jer mnogi beskućnici dolaze u Mostar iz drugih dijelova zemlje. Na taj problem upozoravaju i u Centru za socijalni rad Mostar.

„Ono što se u praksi događa jest da velik broj tih osoba nema prebivalište na području Grada Mostara“, istaknula je Antonija Novak, ravnateljica Centra za socijalni rad Mostar.

Prihvatilište više od prenoćišta

Novak naglašava da prihvatilište nije samo mjesto za prenoćište, nego prostor u kojem bi beskućnicima bila dostupna višestruka pomoć i podrška.

„Potrebno im je pružiti psihosocijalnu pomoć i podršku, osnažiti ih i, naravno, zadovoljiti njihove osnovne životne potrebe – od krova nad glavom do higijene, hrane i svega ostalog“, pojasnila je Novak.

U prihvatilištu bi se beskućnici mogli i evidentirati, što bi im omogućilo ostvarivanje prava i pogodnosti koje im pripadaju prema zakonu.

„To su pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na izvanrednu ili jednokratnu novčanu pomoć, pravo na uslugu smještaja, ako osoba to želi, kao i pravo na usluge pučke, odnosno javne kuhinje“, navela je Novak.

Crveni križ ne odbija pomoć

Usluge pučkih kuhinja važne su za preživljavanje svih socijalno ugroženih osoba, pa tako i beskućnika. Osim građana Mostara, koriste ih i oni koji u ovaj grad dolaze iz drugih općina.

Iz Crvenog križa Mostar poručuju kako pomoć ne uskraćuju nikome tko im se obrati.

„Dakle, tko god dođe na naša vrata i pokuca, dosad nismo vratili nijednoga“, kazao je Kajtaz.

Zakonski okvir ne prepoznaje beskućnike

Skrb o beskućnicima otežava i činjenica da ih federalni zakoni ne prepoznaju kao posebnu socijalnu kategoriju, nego ih tretiraju kao osobe s neprihvatljivim društvenim ponašanjem. Zbog toga te osobe, kada izgube dom, gube i prebivalište, a potom i dokumente i prava koja su vezana uz prijavu prebivališta.

Manjkavosti u socijalnom zakonodavstvu jedan su od razloga zbog kojih ne postoji službena evidencija broja beskućnika u našoj zemlji. Bez pouzdanih podataka nije moguće ni procijeniti stvarne razmjere ovog problema.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.