Centar "Zajedno pod krilima" u Velikoj Kladuši: Mjesto podrške, napretka i nade za djecu s teškoćama

Centar za djecu i mlade s teškoćama u razvoju u Velikoj Kladuši već skoro godinu dana pruža podršku onima kojima je ona najpotrebnija. Riječ je o odgovoru na dugogodišnju potrebu lokalne zajednice, a prvi rezultati već su vidljivi. Roditelji poručuju da su promjene kod djece velike i značajne.

Ideja nastanka centra

Vođena ljubavlju prema svom djetetu i željom da mu pruži sigurno okruženje, Ramiza Keserović, majka dječaka s teškoćama u razvoju, osnovala je centar simboličnog naziva „Zajedno pod krilima“. Njena ideja bila je jednostavna – stvoriti mjesto gdje će svako dijete biti prihvaćeno i voljeno.

„Bilo je tu puno izazova, prepreka, adminstracije ali i trenutaka kada sam ja mislila da neću uspjeti u svemu tome. Ali evo kad pogledam iza sebe i vidim sav ovaj napredak, shvatam da je to baš bilo onako kako treba i da je svaki trud imao smisla “, kaže Ramiza Keserović, predsjednica Centra za djecu i mlade s teškoćama „Zajedno pod krilima“.

Napredak djece i iskustva roditelja

U skoro godinu dana rada postignuti su značajni rezultati, a napredak djece potvrđuju i roditelji.

„U mene je curica do 2 godine pričala, nakom MMR vakcine je prestala sve i onda ono, lijenost neko kaže, logoped kaže ona ne želi da priča, to će doći s vremenom. Termine koji su nam trebali, dobivali smo godišnje dok nismo došli ovdje. Otkako smo ovdje u Bosni i Hercegovini, ovdje u Centru, moja curica se za 80 % promijenila, ne mogu reći 100 % jer ne priča još dovoljno koliko bi trebala da priča za svojih 6 godina ali super je“, navodi Dženis Muheljić, majka djevojčice koja pohađa centar.

Slična iskustva dijeli i Edisa Kekić, majka dječaka: „Dosta je dijete napredovalo kako je krenuo ovdje ići. Skroz se promijenio i u školi i kući. U njegovim promjenama je njegovo pričanje dosta pomoglo i njegov rad sam što se osamostalio da radi sam. On to nije htio nikako, nije htio pisati, nije htio pričati, neka slova nije nikako izgovarao i baš kako je krenuo ovdje skroz je drugačiji, skroz napreduje u svemu.“

Rad centra i stručna podrška

Centar trenutno broji 40 registrovane djece koja redovno pohađaju aktivnosti. Djeca su podijeljena u četiri grupe, a s njima svakodnevno rade stručni saradnici i volonteri.

"Mene zaista ovo volontiranje potiče da budem što više bolja osoba, nego što sam bila i ta sva saradnja sa svom tom djecom me nekako unutra ispuni", naglašava volonterka Anela Čović.

„Dva dana u sedmici radi logoped sa djecom, dva dana radi psiholog i jedan dan radi rehabilitator. Uz djecu i sve ove edukatore rade volonteri, tri volontera rade redovno, s tim da imamo volontera koji dolaze povremeno zavisno od grupe i potreba djece“, pojašnjava Ramiza Keserović.

Izazovi porodica i društva

Iz centra kažu, da svakodnevica djece s teškoćama i njihovih porodica često nosi brojne izazove.

„Cijela borba sa sistemom je vrlo iscrpljujuća. Mada bih ja dodala i navela da se roditelji pored sistema susreću sa nizom drugih prepreka, često su to nerazumijevanja i osude okoline, Djeca s poteškoćama imaju različite dijagnoze i ljudi nažalost ako ne vide na djetetu to neko fizičko ostećenje često ne razumiju i osuđuju roditelje“, ističe Ramiza Keserović.

Ono što je počelo kao želja jedne majke, danas je mjesto koje mnogima znači sigurnost i podršku u svakodnevnom životu. Ramiza kaže da nije bilo lako ali da ju je ljubav vodila i da je vrijedilo svega. 

federalna.ba