Banja Luka bez prostora za bicikliste: Šta koči alternativni prijevoz?

Danas se obilježava Svjetski dan bez automobila, čiji je cilj barem na jedan dan potaknuti vozače da automobile ostave kod kuće i koriste javni prijevoz ili bicikl. Kakva je situacija na banjalučkim ulicama i odlučuju li se Banjalučani za alternativne načine prijevoza, provjerio je Imran Maglajlić.

Saobraćajna mreža bez prostora za razvoj

Saobraćajni kolaps banjalučka je svakodnevica. Raste broj građana koji se odlučuju za alternativne načine prijevoza, najviše za bicikl. Ali i na tom polju postoje brojne prepreke, prije svega infrastrukturne. Stručnjaci tvrde da zbog katastrofalnog stanja u kojem se nalazi saobraćajna mreža i biciklisti gube svoj prostor. Pitali smo ih šta je potrebno poduzeti kako bi se stvari počele mijenjati.

Svakodnevni kolaps u saobraćaju rezultat je nepostojanja urbanističkog plana. Saobraćajna mreža nije se širila u posljednjih 30 godina, dok nova naselja u Banjoj Luci niču.

„Već sada imamo kapacitet grada za preko 400.000 stanovnika u istoj saobraćajnoj mreži, s uskim saobraćajnicama, s kvartovima u koje se ubacuju nove zgrade bez dovoljno parking prostora, bez dovoljne prohodnosti saobraćajnica. Trotoari ostaju identični, ne samo da su identični po širinama nego nisu ni održavani. Nema razvoja biciklističkih staza“, istakla je Brankica Milojević, redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Sve više građana bira bicikl

Da bi brže i jednostavnije stigli do odredišta, građani se odlučuju za alternativne načine prijevoza.

„Mnogo nas ima na biciklima i želio bih istaći da svake godine sve više i više dolazi do servisiranja bicikala. Ja sam serviser, pa mogu tu informaciju reći“, navodi serviser Mirko Blagojević.

Tačan broj biciklista u gradu nije poznat, ali je Centar za životnu sredinu proveo pilotno brojanje na pet lokacija.

„Ono što smo mi tada izmjerili jeste između 2,5 i 3 posto biciklista, zavisno od lokacije. Što je pristojan broj, ali daleko od optimuma i željenog rezultata. Poređenja radi, u Novom Sadu imamo oko 15 posto biciklista, dok u holandskim gradovima imamo i do 25 ili 35 posto“, naveo je Dragan Kabić, koordinator programa Održiva mobilnost i urbano planiranje Centra za životnu sredinu.

Milojević: Grad mora sagledati stvarne potrebe

Iako broj biciklista raste, uvjeti su sve lošiji, tvrde sagovornici. Problem su nepostojeća infrastruktura i loše održavanje postojeće.

„Prvo trebamo vidjeti gdje se grad trenutno nalazi, s obzirom na stepen izgrađenosti, na njegove stvarne potrebe i na stanje saobraćajne mreže. Tada ćemo shvatiti koliko smo u deficitu s parking prostorima, s prohodnošću saobraćajnih mreža“, pojasnila je Milojević.

I dok gradske vlasti najavljuju tramvaje na ulicama Banje Luke, pitanje je do kada će postojeća infrastruktura omogućavati biciklistima da se sigurno i neometano kreću.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.