Arheolozi u Sudanu otkrili pod monumentalne crkve, građevine veće od Bijele kuće

Arheolozi u Sudanu otkrili pod monumentalne crkve, građevine veće od Bijele kuće
(Izvor: X/araujohistorian)

Arheolozi su u sjevernom Sudanu otkrili pod velike kršćanske saborne crkve i tako procijenili razmjere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom dijelu svijeta.

Poljsko-sudanska misija ovog mjeseca otkopala je stepenište sa zidovima visokim 11 metara, koje ih je dovelo do nivoa prvobitnog poda „Velike crkve Isusa“ u drevnom sudanskom gradu Stara Dongola.

Crkva je otkrivena 2021. godine, ali je veći dio i dalje zatrpan, a stepenište je zasad jedini dio u kojem su arheolozi doprli do nivoa poda.

„Bila je to građevina površine veće od Bijele kuće... i planiramo je u potpunosti iskopati“, izjavio je Artur Obłuski, vođa tima.

Crkva po značaju uporediva s Aja Sofijom

Obłuski je ocijenio da je to najveća i najznačajnija crkva u srednjovjekovnoj Makuriji, jednom od tri kraljevstva nastala duž srednjeg toka rijeke Nil nakon što su kršćanski misionari stigli u šestom stoljeću.

Crkva se nalazi u Staroj Dongoli, na istočnoj obali Nila, 160 kilometara jugoistočno od današnje Dongole. Ovaj grad poznat je po brojnim drevnim crkvama.

Obłuski je otkrivenu crkvu uporedio s Aja Sofijom u Istanbulu, koju je 537. godine podigao bizantijski car Justinijan, i ocijenio da je „Velika crkva Isusa“, zahvaljujući svom prostornom uređenju i tehnikama gradnje, imala sličnu ulogu u srednjovjekovnoj Nubiji i sjeveroistočnoj Africi.

„U historiji arhitekture pojavljuju se građevine koje, da upotrijebimo savremeni izraz, postavljaju trendove. Aja Sofija u Konstantinopolju, odnosno današnjem Istanbulu, svakako je jedan od takvih primjera. Čini se da je 'Velika crkva Isusa' prirodan kandidat za takvu ulogu u Nubiji, a možda čak i u ovom dijelu Afrike“, rekao je Obłuski.

Prema procjenama arheologa, crkva je bila široka oko 47 metara i duga 57 metara, naveo je Obłuski, koji je ujedno i direktor Poljskog centra za mediteransku arheologiju.

Makurija – moćna srednjovjekovna kršćanska kraljevina

Kršćanska kraljevina Makurija bila je moćna srednjovjekovna nubijska država koja je cvjetala od 5. do kraja 15. stoljeća na prostoru današnjeg sjevernog Sudana i južnog Egipta. Prostirala se dolinom rijeke Nil.

Stara Dongola dugo je bila politički i vjerski centar, a 1365. godine sjedište je premješteno u Gebel Adu.

Kulturni i politički vrhunac Makurija je dostigla između 9. i 11. stoljeća.

Stanovništvo je prešlo na kršćanstvo u 6. stoljeću, održavajući bliske veze s Koptskom crkvom i tradicijama istočnog, pravoslavnog kršćanstva.

Kraljevina je razvila kršćansku civilizaciju koju su odlikovale monumentalne crkve, poput onih u Staroj Dongoli i Farasu, živopisne zidne slike kraljeva i svećenika, jedinstven sistem lokalne uprave, kao i spoj grčkog, koptskog, staronubijskog i arapskog jezika.

Stoljeća nezavisnosti i postepeni pad kraljevine

Godine 652. Makurija je uspješno odbila napad arapske vojske iz Egipta. Potom je potpisan sporazum koji je Nubiji garantovao nezavisnost tokom narednih stoljeća.

Ta kraljevina postepeno je slabila usljed unutrašnjih građanskih ratova, vojnih pohoda Mameluka iz Egipta, upada beduinskih plemena i postepene islamizacije, a prestala je postojati krajem 15. ili početkom 16. stoljeća.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Sudan arheolozi crkva