Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori koje mora ispuniti prije članstva u EU

Hrvatska je članicama Evropske unije (EU) uputila dokument u kojem iznosi svoju poziciju o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora ispuniti prije nego što postane članica evropskog bloka. Dio tih zahtjeva Zagreb direktno povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje iz diplomatskih izvora u Briselu da je Hrvatska dokument proslijedila ostalim državama članicama početkom ove sedmice.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Evropskoj uniji“. Zagreb poručuje da je konkretan napredak presudan za osiguravanje široke javne, političke i parlamentarne podrške u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora s Crnom Gorom.

Većina zahtjeva – šest od osam – odnosi se na posljedice rata devedesetih godina i svrstana je u Poglavlje 23, koje je, uz Poglavlje 24, jedno od dva ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava.

Ta dva poglavlja prva se otvaraju, a posljednja zatvaraju u pristupnim pregovorima, dok napredak u njima određuje tempo cjelokupnog procesa pristupanja.

Prvi zahtjev odnosi se na odštetu za zatočene u logoru Morinj, gdje je, prema dokumentu, od oktobra 1991. do augusta 1992. godine bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.

Drugi zahtjev je očuvanje spomen-ploče u Morinju, koju su ministri dvije zemlje zajednički otkrili 10. oktobra 2022. godine, s tekstom koji je predložila crnogorska strana.

Hrvatska navodi da je oko ploče u međuvremenu postavljen veći metalni okvir, očigledno namijenjen panelu kojim bi ploča mogla biti prekrivena, osim tokom zvaničnih komemoracija.

Treći zahtjev odnosi se na promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića. Prema navodima hrvatske strane, Gopčević je tokom 1991. i 1992. godine bio stražar u logoru Morinj.

Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali igrati u tom bazenu, dok je hrvatska reprezentacija zaprijetila bojkotom Super finala Svjetskog kupa 2025. godine. Bojkot je izbjegnut premještanjem utakmica Hrvatske u Budvu.

Četvrti zahtjev je rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivama.

Peti zahtjev odnosi se na procesuiranje ratnih zločina, uključujući i one po komandnoj odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori po tom osnovu nije donesena nijedna presuda.

Šesti zahtjev je rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke Kotorske, čiji zahtjevi nisu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim postupcima.

Zagreb to upoređuje sa zakonom iz 2021. godine kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, te upozorava na nejednak tretman u sličnim slučajevima.

Preostali zahtjevi povezani su s Poglavljem 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE-a, ne može zatvoriti od 2024. godine zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.

Jedan od zahtjeva odnosi se na povratak školskog broda Jadran, koji se 1991. godine, u vrijeme izbijanja rata, zatekao u Crnoj Gori na remontu. Prema navodima Zagreba, brod pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Posljednji zahtjev odnosi se na granicu. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dvije republike, u skladu s međunarodnopravnim principom uti possidetis juris, koji je potvrdila Badinterova komisija. Taj princip nalaže da teritorija koja proglasi nezavisnost zadrži unutrašnje ili vanjske granice koje je imala do tada.

Hrvatska također traži potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Zagreb bi bio spreman redovno sazivati komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. godine predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja. Taj dokument podijelila je i s državama članicama EU i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025. godine, a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tokom 2026. godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska poručuje da želi olakšati, a ne opstruirati pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji te da su njeni zahtjevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi, dodaje RSE.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.