Crnoj Gori ističe vrijeme za ulazak u EU do 2028. godine, Hrvatska usporava pregovore

Crna Gora, kao „apsolutni predvodnik“ u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ulazi u presudan period svojih nastojanja da do 2028. godine postane 28. članica Unije, ali čini se da joj ističe vrijeme za ostvarenje tog cilja, ocjenjuje se u biltenu „Šira Evropa“ Radija Slobodna Evropa (RSE).

Podsjećajući da je Crna Gora ove sedmice zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, RSE prenosi da se u nacrtu zaključaka koji bi trebali biti usvojeni na samitu EU 15. i 16. oktobra navodi da „Evropsko vijeće pozdravlja rad na izradi pristupnog ugovora s Crnom Gorom i prima k znanju namjeru irskog predsjedavanja da do kraja ove godine postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, na osnovu provođenja odgovarajućih reformi“.

Međutim, izrada pristupnog ugovora, čije potpuno usaglašavanje Evropska komisija i Podgorica očekuju do proljeća, a potpisivanje do ljeta 2028. godine, zasad ne napreduje dovoljno brzo.

Radna grupa zadužena za izradu ugovora i dalje se sastaje samo jednom sedmično u Briselu, iako bi se u ovoj fazi sastanci već trebali održavati češće. To, dodaje se, ukazuje na to da nisu sve države članice EU podjednako zainteresirane za ubrzavanje procesa pristupanja Crne Gore.

Zatvaranje svih poglavlja do kraja godine pod znakom pitanja

RSE ocjenjuje da je i cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine neizvjestan. Iako je Crna Gora ove sedmice povećala broj zatvorenih poglavlja na 21 od ukupno 33, proces ipak kasni.

Za većinu tih kašnjenja odgovorna je Hrvatska, jer još postoji niz spornih bilateralnih pitanja koja Zagreb želi riješiti sa svojim manjim susjedom, navodi RSE.

Hrvatska je, naprimjer, izrazila zabrinutost zbog „kabotaže“, odnosno prava prijevoznika iz jedne članice EU da pružaju usluge u drugoj članici. Zagreb strahuje da bi crnogorski prijevoznici, zahvaljujući nižim cijenama, mogli potisnuti hrvatsku konkurenciju.

To pitanje u međuvremenu je riješeno, ali Hrvatska sada izražava zabrinutost zbog načina funkcioniranja crnogorske pomorske uprave.

Neriješeni sporovi mogli bi se preliti na pregovore s EU

Većina sporova odnosi se na historijska pitanja koja bi se u normalnim okolnostima razmatrala u okviru Poglavlja 31, koje obuhvata vanjsku politiku. Međutim, budući da Crna Gora još nije zatvorila to poglavlje, postoji opasnost da se ovi sporovi prenesu i na pregovore o drugim poglavljima.

Zabrinjava to što pregovori o zatvaranju Poglavlja 31 još nisu ni počeli.

Zahtjevi Hrvatske obuhvataju nekoliko pitanja povezanih s ratovima na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog stoljeća, među kojima je i naziv plivačkog bazena „Zoran Gopčević“ u Kotoru.

Zagreb zahtijeva promjenu naziva tog objekta jer je Gopčević bio stražar u logoru Morinj tokom sukoba, u kojem su stotine hrvatskih zarobljenika držane u nehumanim uslovima, a neki od njih bili su i mučeni.

Sporno je i pitanje jedrenjaka „Jadran“, trojarbolnog broda izgrađenog 1933. godine, koji je tradicionalno bio stacioniran u Splitu, ali se 1991. godine, na početku rata, zatekao u Crnoj Gori, gdje je i ostao.

Hrvatska želi vratiti brod pod svoju kontrolu, dok Crna Gora tvrdi da ima pravo vlasništva nad njim jer se nalazio na njenoj teritoriji u trenutku raspada Jugoslavije.

Osim toga, dvije zemlje imaju neriješene sporove u vezi s kopnenom i pomorskom granicom, kao i razgovore o ratnoj odšteti u iznosu od više milijardi dolara, što bi moglo dodatno usporiti pristupne pregovore, zaključuje RSE.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.