Hrvatska bilježi najveći demografski pad u povijesti
Prošle pandemijske godine u Hrvatskoj je zabilježeno 23.000 umrlih više u odnosu na novorođene, dok je zabilježeno približno 23 posto manje sklopljenih brakova u odnosu na godinu prije.
Na predstavljanju projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH), voditelj projekta Ivan Majstorić istaknuo je kako su iseljavanje mladih i depopulacija među najvećim problemima u Hrvatskoj, kao i da se demografskoj problematici nije pristupalo sustavno, međusektorski i znanstveno.
“Pandemija je negativno utjecala na demografske trendove, tako da se prošle godine u Hrvatskoj bilježi najveći demografski pad u povijesti, a zabilježeno je približno 23 posto manje sklopljenih brakova u odnosu na godinu prije. Projekcije Ujedinjenih naroda govore da će 2050. godine Hrvatska imati gotovo 17 posto stanovnika manje ako se javne politike ne promijene”, upozorio je Majstorić.
Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poručio je kako je demografija u Hrvatskoj, kao jedan od ključnih nacionalnih problema, nepotrebno ispolitizirana i time odmaknuta od znanstvenog pristupa.
Istaknuo je kako je prema službenim podacima Ministarstva uprave Hrvatske u prošloj godini zabilježeno 23.000 više umrlih nego rođenih osoba.
“Ako se ovakvo iseljavanje nastavi i smanji aktivnost aktivnog stanovništva, deficit mirovinskog sustava će se povećavati i pitanje je hoće li se moći pokriti iz proračunskih sredstava. Hrvatska se, prema ocjeni UN-a, nalazi među pet najstarijih populacija u svijetu te u prostoru koji je najugroženije demografsko područje u svijetu”, istaknuo je Šterc.
Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, navela je kako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju prema službenim brojkama iselilo oko 150.000 stanovnika, dok neslužbene brojke, mediji i ankete, govore kako je riječ o 300.000 stanovnika.
Prema podacima, Grad Zagreb koji ima najviše stanovnika i koji privlači najveći broj stanovnika ostalih dijelova zemlje, istovremeno je napustio najveći broj građana od ulaska Hrvatske u EU, oko 75.000.
Na konferenciji je istaknuto kako je jedan od ključnih razloga iseljavanja stanovnika iz Hrvatske, ponajviše u države Europske unije, ekonomsko zaostajanje za većinom država članica, ali i društveno-političke okolnosti koje mladima ne pružaju priliku za zapošljavanje i razvoj, time ni za osnivanje obitelji i rješavanje stambenog pitanja.
federalna.ba/AA