Hodžić: Ne postoje nacionalni interesi već interesi građana

Dževad Hodžić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu u intervjuu za Federalni radio kazao je da nema specifičnih interesa bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. „Mi smo na referendum izašli po nalogu Badinterove komisije i ona je rekla da treba građani da se očituju. Svi naredni potezi Međunarodne zajednice bili su u suprotnosti stavu Badinterove komisije, jer sve bitno što su stranci nakon referenduma činili, činili su na etnonacionalnom principu.“- stava je Hodžić sa kojim je razgovarala Jasenka Tica Isović.

Situacija u kojoj se bh. društvo nalazi je ozbiljna. Svjedočimo ozbiljnoj političkoj krizi sa elementima koji nas upozoravaju na to da trebamo da dobro otvorimo oči i da ništa ne potcijenjujemo i da ništa ne igrnoriramo. Kriza nije ništa novo, jer mi političku krizu kao bh društvo i BiH generalno, živimo sve ovo vrijeme poslije Dejtona- kazao je Hodžić.

„Ta politička kriza koju živimo sve ovo vrijeme poslije Dejtona proizilazi iz samo ustavnog rješenja našeg. Iz onoga što neki analitičari imenuju kao vrijeme u kojem se mirnodopskim sredtvima vodi rat koji nije završen oružjem. Dejtonski mirovni sporazum je prije svega mirovni ugovor u kojem one političke snage dijelom u BiH dijelom u susjedstvu pokušavaju da završe ono što nisu pokušali da završe tokom rata.“

SNSD JE MNOGO OPASNIJI PO BiH OD ČOVIĆA

I građani i akteri političkih procesa i NVO se moraju ozbiljno pozabaviti trenutnim stanjem.

„Ali mislim da ne bi bilo dobro da podjarujemo i osnažujemo iracionalne i neosnovane razloge za strah da će biti rata. Ozbiljna je kriza, ozbiljne su i prijetnje integritetu BiH, suverenitetu. Akcije pravne koje se poduzimaju i vode u Banja Luci, nastojanja koja ima u određenoj mjeri i Čović, imaju elemente secesionističkih politika, ali ne mislim da ima ozbiljnih osnova za oružani sukob ili strah.“

Ipak poredeći politike HDZ-a i SNSD-a, puno je ozbiljnije ovo što dolazi iz RS-a- tvrdi Hodžić.

„Ipak je to ozbiljnije. Čović u ovim pregovorima o izmjenama Izbornog zakona također ide za nečim što u krajnjoj liniji ima reperkusije i posljedicu, na ovaj ili onaj način, formiranje „trećeg entiteta“. To bi značilo dalje raslojavanje državnopravne arhitekture, ali istovremeno to je i u jednom i u drugom slučaju politička retorika i akcije koje su dio političke kampanje koja je u BiH kampanja sa najmanje uloženih sredstava i s kamapanja sa kojom se najlakše uspijeva. I to je poražavajuće.“

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA JE INDIFERENTNA KAO I BEZBROJ PUTA DO SADA

Nema specifičnih interesa bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Ono što je specifično za mene kao Bošnjaka, to ja realiziram i ispunjavam u folklornom društvu, u izboru lektire, u privatnom životu, u pravu na jezik...

„Ali pravi politički interesi svakog građanina bez obzira kojem narodu pripada su manje više u najvećoj mjeri bolji putevi, bolje zdravstvo, bolje školstvo, veće plate, veća kupovna moć, čistiji zrak, ali mi u BiH zbog nacionalističkih politka i pretenzija raznoraznim, mi živimo u jendom začaranom krugu u jednoj političkoj automagiji.“

Ključna politička pitanja su ona koja su od stvarnog životnog interesa građana, sve drugo su retorike na koje se mi upecamo- precizirao je Hodžić.

„Međunarodna zajednica i ovoga puta kao i do sad bezbroj puta u BiH pokazuje indiferentost prema stvarnim problemima, ide linijom manjeg otpora, nema snage da insistira na principima koji važe i u njihovim zemljama. EU treba samo da traži one strandarde i one zakone i ustavno uređenje koji bi i njima bili prihvatljivi. I ovoga puta su nespremni i bez odgovora na destruktivne politike.“

Upravu su oni koji kažu da nam treba Međunarodna zajednica i prijatelji u njoj, ali Međunarodna zajednica je i ranije imala taj odnos koji je išao linijom manjeg otpora i u mnogim ključnim trenucima odstupali su od onih vrijednosti koje i samo imaju.

„Mi smo na referndum izašli po nalogu Badinterove komisije i ona je rekla da treba građani da se očituju i mi izašli i očitovali se i onda je Međunarodna zajednica sve poteze vodila suprotno poziciji Badinterove komisije. Sve bitno što je Međunarodna zajednica nakon referenduma činila, činila je na etnonacionalnom principu.“

NI BOŠNJACI NI OSTALA DVA NARODA UOPĆE NE ZNAJU ŠTA JE ZAPRAVO GRAĐANSKA DRŽAVA

Teško je pitanje da li bošnjački politički establišment, ne samo SDA već i ostale stranke koje zastupaju interese Bošnjaka, u ovom trenutku žele građansku državu.

„Teško je pitanje. Moram reći nažalost da onoliko koliko ja poznajem stvari , nisam siguran da veliki broj političkih predstavnika Bošnjaka, šta god to značilo, uopće razumije šta je građanska država i društvo i uređenje i politike. To je jedno. Drugo, sasvim sa siguran da veliki broj i politčkih predstavnika u političkom životu u BiH kada se zalaže za građansku BiH to čini samo u maniru u kojem im to treba kao fraza, a suštinski da bude još veći apsurd, nisu ni za etničku politiku i logično, sad ćete me Vi pitati, a zašto su? Oni su vlast i za ostanak na vlasti. Za pozicije i moć i funkcije. To je nevolja. I to nije samo kod Bošnjaka već i kod ostalih. Nikog ne zanima ni građanska ni etnički ustrojena BiH već ih isto zanima vlast i kontrola nad sudstvom i kako će proći oni ako bi sudovi i tužilaštva radili svoj posao.“

Optužbe da Bošnjaci žele unitarnu pod krinskom građanske države su propagandistički materijal- poručuje Hodžić.

„Ne prihvatam da postoje predstavnici bošnjačke, srpske ili hrvatske politke. Mene kao građanina predstavlja Predsjedništvo BiH i svaki od njih donosi neke odluke i sklapa neke procese koji se tiču mene. Nije moj predstavnik u Predsjedništvu Šefik Džaferović, već su sva trojica zato što od toga kako njih trojica rade posao ovisi moja svakodnevnica. Zato kažem, kad se kaže da Bošnjaci hoće unitarnu državu to je samo kampanja kojom se izaziva strah kod birača na osnovu kojeg treba dobiti izbore.“

Bošnjacima ne treba lider- jasan je Hodžić.

„To je jedan koncept koji je možda i nekad imao opravdanja, ali sad mislim da Bošnjaci i ne glasaju kao narod. To je sad jedno kompleksno pitanje. Ja nigdje nisam glasao kao predstavnik bošnjačkog naroda, jer da bih glasao kao predstavnik bošnjačkog naroda, ja bih morao imati žutu, zelenu kutiju u kojoj to stoji i broji se.“

Ja mogu reći da je najveći interes Bošnjaka kao građana interes BiH, ali nisam siguran da se BiH brani frazama i floskulama već se državna politka artikulira i vodi kada se politika bazira na ostvarivanju stvarnih ekonomskih i životnih interesa, uspostavljanu pravnih okvira, stručnosti u obavljanju poslova, a ne podobnosti, uspješna borba protiv kriminala i korupcije, to je način- poručio je međuostalim Hodžić koji smatra da učešće Islamske zajednice u političkim procesima treba biti odmjereno.

„Islamska zajednica u BiH u političkim procesima ne igra nikakvu direktnu ulogu pogotovo ne treba da bude involvirana na dnevno političkoj osnovi ili kroz određeni partikularni, stranački program i ona to ne radi“- zaključio je Hodžić.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović