Hoće li Babiš vratiti Češku u svoje ruke, ili će opet pobijediti "duhovi" iz 2021.?

Zamisli da se u srcu Evrope razvija politički triler gdje se optužbe za izdaju miješaju sa obećanjima brzog bogatstva, a milionski glasovi vise o koncu izbornog praga – hoće li populizam ponovo osvojiti parlament, ili će EU strahovi spriječiti novi obrt? U Češkoj, gdje se danas nastavlja ključno glasanje za donji dom, preko osam miliona birača bira između haosa i stabilnosti, a ankete vode u krošnju Andreja Babiša. Ovo nije samo izbor – ovo je bitka za budućnost zemlje koja balansira između Brisela i Moskvine sjene, i svaki glas može preokrenuti kartu.

Nastavak glasanja: Veća izlaznost nakon žestoke kampanje

Nakon noćne pauze, jutros su u Češkoj ponovo otvorena birališta, koja će raditi do 14 sati, dok preko osam miliona registrovanih birača odlučuje o sudbini 200 poslanika donjeg doma parlamenta među više od 4.600 kandidata. Ova druga faza izbora dolazi nakon brutalne predizborne kampanje puna uvreda: vladu su nazivali "asocijalnom" i "narodnom izdajom" koja Češku vuče ka ruskoj orbiti, uz međusobne optužbe za kolaboraciju sa Moskvom ili Briselem. Prvog dana glasanje je privuklo više birača nego prije četiri godine – izlaznost je premašila 65 posto, a na mnogim od 14.800 birališta glasalo je preko polovine upisanih. Prema najnovijim podacima Češkog statističkog ureda i izvještajima Reutersa, ova veća participacija ukazuje na duboku polarizaciju, slično onoj u susjednoj Slovačkoj 2023. godine, gdje je slična kampanja dovela do neočekivanog preokreta.

Babišev favoritizam: Populizam na čelu anketa

Predizborne ankete i modeli, poput onih iz Kantar i Median agencije, predviđaju pobjedu Andreja Babiša, bivšeg premijera i lidera populističke ANO stranke, sa 27 do 33 posto glasova. Ovaj tajkun agrarne i hemijske industrije, sedmi najbogatiji Čeh prema Forbesu, koristi imidž "čovjeka iz naroda" da privuče nezadovoljne. Šanse za ulazak u parlament ima čak 16 stranaka od 57 kandidatskih lista – zahvaljujući legalnom triku opozicije, koja je izbjegla povišeni prag od 11 posto za koalicije tako što je na liste postavila vođe manjih partija, pretvarajući rivala u saveznike. Ključno pitanje je sudbina dva marginalna subjekta: krajnje desni "Motoristi sebi" i ekstremno ljevi pokret "Dosta!", u koji su se ubacili nereformisani komunisti sa dijelom socijaldemokrata i antisistemske grupe. Oba balansiraju oko 5-procentnog praga; ako ne uđu, slično 2021. godini, milijun glasova bi otišao u vjetar, omogućavajući desnom centru da ponovo formira vladu sa 109 mandata, uprkos Babišovoj pobjedi u glasanju.

Ponavljanje prošlosti ili novi kompromis?

Ovi izbori odražavaju duboku rascijepljenost češke politike, gdje populizam Babiša koristi ekonomsku nesigurnost da maskira svoje veze sa EU fondovima – njegov koncern Agrofert, prisutan u 16 zemalja Unije, je najveći korisnik evrodotacija u agraru, a profit mu raste samo uz Bruxellesov novac. Prema izvještaju Evropske komisije iz 2024., Babišovo bogatstvo se učetvorostručilo tokom mandata 2017-2021. zahvaljujući javnim nabavkama plaćenim evropskim sredstvima, ali je u opoziciji palo na sedmo mjesto Forbesove liste. Ovo stvara paradoks: Babiš obećava "upravljanje kao firmom", inspiriran Trumpovim stilom sa 27 dekreta prvog dana, ali češka scena, rascijepljena na 26 lista, zahtijeva kompromise koje on mrsi. Kao što navode analitičari iz Prague Posta i Politico Europe, ako Babiš traži manjinsku vladu podržanu Tomijem Okamurom iz proruske "Slobode i direktne demokratije" (oko 10 posto glasova), ne bi dostigao 101 mandat – idealni scenarij bi zahtijevao most sa desnim centrom, što podsjeća na nestabilne koalicije u susjednoj Poljskoj 2023.

Rizici populizma i iluzija samostalnosti

Strahovi od Babiševog povratka – okretanje leđa EU i približavanje Rusiji, slično Orbánu u Mađarskoj ili Ficou u Slovačkoj – su pretjerani, ali ne i neosnovani; njegovi prijatelji su zaista testirali granice Unije, a Babišove optužbe za "Briselsku izdaju" služe kao dimna zavjera za očuvanje poslovnih interesa. Međutim, domaći analitičari poput onih iz Českeho rozhlasu ističu skeptičnost: Babišov anti-EU retorika neće preživjeti realnost, jer Agrofertov profit ovisi o dotacijama koje bi gubitak EU članstva uništio. S druge strane, predsednik Petr Pavel je pogođeno rekao medijima prvog dana: "Atmosfera je bila žestoka, tražiti mostove preko ambisa neće biti jednostavno." Ova nestabilnost, gdje rezultati prevladavaju nad vizijom, podsjeća na kritike Transparency Internationala o korupciji u češkim izborima, gdje trikovi sa listama samo produbljuju cinizam birača.

 Šta slijedi: Noć rezultata i razgovori u Predsjedništvu

Rezultati sa većine birališta očekuju se kasno večeras ili tokom noći, a do nedjelje ujutru i nezvanični konačni brojevi. Predsednik Petr Pavel već je zakazao razgovore sa liderima stranaka koje uđu u parlament za nedjelju. Hoće li Babiš ponoviti pobjedu iz 2021. samo da izgubi vlast, ili će "Motoristi" i "Dosta!" uvesti haos u novu koaliciju? Da li će Češka ostati sidro EU, ili će populizam otvoriti vrata ruskom utjecaju? Ova pitanja vise u zraku, obećavajući noć punu napetosti – hoće li Prag probuditi novu eru, ili samo ponoviti stare greške?

federalna.ba/Mirza O.