Hanan al-Šejh - Zehrina priča, prva epizoda

Hanan al-Šejh /1945./ libanonska je novinarka i rediteljica. Odrasla je u tradicionalnoj muslimanskoj porodici u Bejrutu. U djetinjstvu i adolescenciji bila je pod strogim nadzorom oca i brata. Pohađala je  školu „El Mila“ za mlade muslimanke i školu „Ahlija“, gdje je stekla tradicionalnu naobrazbu. Na Američkom ženskom koledžu u Kairu, Egipat, diplomirala je 1966.godine. Za libanske novine „El Nahar“, u Bejrutu, radila je do 1975.godine, a pred početak libanskog građanskog rata odlazi u Saudijsku Arabiju.

U svojim djelima Hanan al-Šejh piše o ulozi žena u tradicionalnim društvenim strukturama arapskog Bliskog istoka.  Njena djela dovode u pitanje samu tradiciju, poslušnost, kontrolu, seksualnost i uopće položaj i život žene u arapsko-muslimanskom svijetu.  Zbog eksplicitnih opisa scena seksa i erotike, koje su ustvari direktno protiv društvenih i moralnih normi svijeta u kojem je odrastala, djela Hanan al-Šejh su zabranjivana na Bliskom istoku. Posebno je bila zabranjena njena knjiga „Zehrina priča“ u kojoj se govori i o abortusu, razvodu, promiskuitetu ... te knjiga „Žene pijeska i mira“ koja sadrži scene lezbejskog odnosa dvije glavne junakinje.

Osim što je pisala o životu i patnjama arapskih žena, te književne socijalne kritike, Hanan al-Šejh pisala je i o libanskom građanskom ratu.  Prvu knjigu objavila je 1970.godine („Samoubistvo mrvog čovjeka“), a pet godina kasnije i drugu („Đavolji konj“). Uslijedila su djela „Zehrina priča“, „Miris gazele“, „Pošta iz Bejruta“, „Sklanjam sunce sa krovova“, „Vjenčani list“, „Dvije žene na obali mora“, „Djevice Londonistana“, „London je to, dragi moj“, „Moja priča je duga priča“... a, 2009.godine objavila je memoare svoje majke „Skakavac i ptica“. Hanan el Šejh živi u Londonu.

**

U romanu „Zehrina priča“ Hanan al-Šejh pripovijeda o Zehri, djevojci/ženi koja iz Bejruta, Liban, dolazi na afričko tlo kod dajidže Hašima u nadi da će zaboraviti prošlost, zabrane, očeve batine, Malika, abortuse ... Zehrina pisma bila su jedina Hašimova veza sa porodicom, domovinom. No, Hašimovo nasilno ponašanje prema Zehri, između ostalog, učinilo je da pristane na brak sa Madžidom, Libanoncem, kojeg nije poznavala. Bježeći od prošlosti, s tajnama za koje je vjerovala da će i ostati tajne, Zehra je zapravo sve bliže bila suočenju sa samom sobom u toj prošlosti, njene tajne više neće biti ni njene a ni tajne ...

**

Prevod – Esad Duraković

Igraju – Belma Lizde Kurt, Admir Glamočak, Sead Bejtović, Edhem Husić i Lamis Kulenović

Majstor tona – Mirsad Tukić

Dramatizacija i režija – Dubravka Zrnčić – Kulenović

Urednica – Vesna Ljubić

Produkcija – Dokumentarno-dramski program Radija Federacije BiH

Foto – www.shop.knjizara-mi.com