Hadžidedić: Schmidt je tu da opstruira SAD i podržava ideje HDZ-a

Gost posljednjeg ovosedmičnog Rezimea bio je prof.dr. Zlatko Hadžidedić, direktor Centra za istraživanje nacionalizma.

Za početak kaže da je situacija u BiH danas opasnija nego što je bila 1992. godine zato što su umiješani mnogi faktori.

"U ono vrijeme postojala je Srbija koja je pretendirala da okupira, ne samo BiH, nego i Hrvatsku itd. Međutim danas postoje faktori dezintegracije u BiH koji su puno jači nego što su onda bili. Postoje iste snage koje su zagovarale podjelu BiH, a one su prije svega locirane u EU. 1992. su prvenstveno to bile Britanija i Francuska, ali danas imamo primjer da je eto i Njemačka, koja nam je poslala Schmidta ovakvog kakav jeste, zapravo se trudi da BiH pogura dalje u pravcu podjele. Mi unutar EU zapravo imamo samo Austriju kao prijateljsku zemlju koja se odupire ideji podjele BiH po etničkom principu. EU se kao cjelina nikada nije od toga distancirala i nastavlja tu politiku provoditi. Ja obično kažem da Srbija i Hrvatska jesu samo igrači na terenu koji obavljaju prljave poslove u ime EU, a ideja o podjeli BiH nije nipošto njihova, to je evropska ideja."

Ističe da smo se ideji podjele Bosne i Hercegovine izložili prvenstveno zato što smo nekadašnje etnoreligijske grupe prozvali nacijama.

"Svuda u Evropi, u svijetu ta riječ podrazumijeva, ako ne samu državu, onda grupu ljudi koja ima pravo na stvaranje vlastite države. Samim tim što smo uveli naziv nacije u BiH, sad je modernije konstitutivni narodi, ali to je u biti nastavak iste tradicije jer nisu ti narodi konstituirali BiH, to je još jedna od podvala. Ali prije svega podvala na koju smo mi pristali je da zovemo te etnoreligijske grupe koje su bile izmiješane, koje su manje više zajedničkog porijekla, koje je dijelila zaista samo vjera, da ih nazovemo nacijama. A '92. Alija Izetbegović, Radovan Karadžić, Mate Boban pristali su, pod uticajem tadašnje Evropske zajednice, današnje Unije, na Lisabonskoj konferenciji da razgovaraju i kako da za te nazovi nacije pronađu teritorije, pa da te onda nacije budu pretvorene u prave nacije, da stvore vlastite države. Dakle dok god postoji ideja o tri nacije mi imamo ideju o tri države i ona nikada neće sići s dnevnog reda."

Kaže da, ako želimo opstati kao država, moramo biti nacionalna država.

"Nacionalna država je norma. Ako želimo jednu državu mi moramo biti jedna nacija i ta nacija se može zvati kako god hoćete, ali u principu naša domaća riječ kojom se zovemo je da smo Bosanci. Za Hercegovce nećemo ništa. Hercegovina je ubačena u naziv države Bosne kao dodataka na Berlinskom kongresu. To je nešto što predstavlja religijski identitet. Historijsko ime ove države je Bosna. Naziv Hercegovina je ubačen i forsiran da bi se razbilo jedinstvo države."

Zalažem se za referendum

Hadžidedić da smo u situaciji biti ili ne biti zato što imamo tri grupe koje tvrde da su nacije i da imaju pravo na vlastite države, a dvije od njih još smatraju da bi bilo sasvim zgodno da se pripoje susjednim državama i da zaokruže to kao veliku Srbiju i veliku Hrvatsku.

"Dok god imamo to na sceni bit ćemo izloženi pritisku da podijelimo zemlju. riječ nacija podrazumijeva siverenitet. Suverenitet je BiH dobila u onom trenutku kada smo na referendumu glasali za nezavisnost. Međutim, to je onaj tzv. vanjski suverenitet. Postoji i unutrašnji suverenitet kojeg su se trojica lidera odrekli i prenijeli ga na same sebe. Ja se zalažem da se raspiše referendum, prije svega zbog toga što imamo posla sa tri oligarhije koje tvrde da djeluju u ime te tri nacije, a potpuno su otuđene i od svojih vlastitih birača, a kamoli od građana kao cjeline. Nama je potreban element direktne demokratije. Potrebno je da se suverenitet vrati građanima, a to se može jedino putem referenduma ili nekakvog svebosanskog sabora. A referendumsko pitanje može čak i da glasi jedna ili tri nacije, biti ili ne biti. U BiH ima koliko hoćete Bosanaca samo im nikada nije data sloboda da se izjasne kao Bosanci. Mislim da je ovaj broj ljudi koji je glasao za Željka Komšića taj gro koji bi sebe smatrao Bosancima. To je otprilike ta politička opcija u kojoj oni sebe prepoznaju i možete vidjeti da ih ima jako mnogo, a biće ih i mnogo više ako im date slobodu da se sami izjasne."

Ističe da će se zalagati za spomenuti referendum, te da se nada da će mu se mnogi pridružiti.

"I prije svega ću se zalagati za povratak direktne demokratije jer nama je nužno da vratimo suverenitet. U suprotnom, ako ostanemo bez tog suvereniteta, ako budu suvereni Dodik, Čović, Bakir Izetbegović, svaki na svom komadu teritorija onda nema budućnosti za BiH."

Navodi da entiteti imaju veću mogućnost da se otcijepe.

"Ali, opet kažem, konstitutivni narodi su sada novo ime za nacije. Ideja je da te tri etnoreligijske grupe kad ih nazovemo konstitutivni, da one konstituiraju BiH. Nas niko nikad ništa nije pitao.Mi smo svaki put imali ili Evropsku zajednicu ili Srbiju i Hrvatsku koje su prvo vodile rat na teritoriji BiH, pa onda potpisivale kako će BiH izgleda, onako kako su SAD manje više u Dejtonu suferirale, ali opet je neko drugi potpisivao. Prema tome, čitava priča o konstitutivnosti je priča o tome da postoje nekakvi narodi koji su sjeli pa se dogovorili, a zapravo su njih trojica sjeli i dogovarali se."

Milorad Dodik je jednim dijelom blefer

Hadžidedić pojašnjava da zagovara da ovo bude država Bosna kao nacionalna država upravo zato što se Jugoslavija raspala.

"Jugoslavija se raspala dolaskom kapitalizma u Jugoslaviju. Nije se raspala zato što su tu bili neki uspavani nacionalizmi pa su se probudili. Ne, nacionalizam i nacije su nužno vezani za kapitalistički sistem."

O kritikama da na taj način nameće jednu naciju kaže: "Jesam li ja u poziciji da nametnem? Ja samo predlažem referendum, a onda neka se građani slobodno izjasne. Pa da vidimo koliko ima tih koji žele da budu Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili ima više onih koji žele da budu Bosanci."

Kako kaže, Christian Schmidt je u BiH došao da promovira Čovićevu i Ljubićevu opciju.

"Očekujem da će se politika prilično promijeniti sa dolaskom SPD-a i Zelenih, ali ne treba previše očekivati neke spektakularne promjene. Problem je u tome što u zadnjih 16 godina, a pogotovo u zadnjih 5-6, Njemačka je vrlo aktivno djelovala na razbijanju BiH i na tome da sugerira da zapravo treba prvo stvoriti treći entitet. Angela Merkel sasvim sigurno nije bila prijateljica BiH. Te ideje u najekstremnijoj formi dolaze od CDU-a, ali oni su uvijek bili u koaliciji. Ali ideje koje su pripisane Janezu Janši, tzv. non paper da se konačno BiH podijeli, to nije došlo od Janše, nego od te evropske desnice, prije svega od njemačke CSU kao najsnažnije partije.  Christian Schmidt je došao tu da smeta ukoliko SAD pokušaju odlučnije nametnuti svoju viziju stvari u BiH, a to je da se učvrste granice, da se ojača država, da se ojača suverenitet BiH. Mi ovdje imamo non stop sukob između EU i SAD-a. Evropska unija nas u stvarnosti želi izrbisati sa mape. Nasurpto tome, SAD su uvijek zastupale da granice republika bivše Jugoslavije se ne smiju mijenjati."

Smatra da će se EU svim sredstvima suprotstaviti najavljenim sankcijama SAD-a pojedinim političarima u BiH.

"Nadam se da će Sjedinjene države biti odlučne u tome, ali sam siguran da EU stoji iza tih ljudi na koje bi se sankcije odnosile. Milorad Dodik je do sada bio na nekoj listi ali se to ni na koji načion nije manifestiralo."

Na pitanje odakle Dodik crpi moć i demonstraciju sile Hadžidedić odgovara: "On je jednim dijelom blefer. Međutim, dio njegove snage dolazi iz toga što zapravo postoji ogromna podrška onome što radi Srbija od strane evropskih zemalja. Granice su tamo gdje mu kažu gdje su granice. S jedne strane mu Amerikanci mogu reći da je dosta, a sa druge mu Evropljani govore da ide dalje."

federalna.ba+