Hadžidedić: Trump zavodi diktaturu i gasi institucije, iza svega ideologija

Događaje iz protekle sedmice za Fedealnu televiziju je ovaj put komentarisao profesor doktor Zlatko Hadžidedić, ekspert za međunarodne odnose.

Na početku, govorio je o planu američkog predsjednika Donalda Trumpa da iseli Palestince iz Gaze i napravi „rivijeru Bliskog Istoka“. Hadžidedić je Trumpovu ponudu ocijenio duboko amoralnom. Trump se, kaže, ponaša kao da je i dalje trgovac nekretninama, kao da u Gazi ne postoje ljudi koji imaju svoje interese, svoje živote i koji su se borili da ostanu na toj zemlji.

„Ponaša se kao da se i njima može trgovati pa će ih prodati Jordanu ili Egiptu. To je apsolutno amoralno u smislu da se zanemaruju ljudski životi i sve što je ljudsko, te se sve svodi na trgovinu materijalnim dobrima. S druge strane je to nemoguće sa stanovišta međunarodnih odnosa. SAD ne mogu ništa učiniti što bi vodilo u tom pravcu. Nemaju mogućnost da finansiraju još jedan novi rat, da umjesto Izraela oni zaposjedaju Gazu. Izrael je pokazao da za to nije sposoban. On je može do beskraja bombardirati, ali ne može je kopnenim trupama zaposjesti. I Amerikanci bi mogli samo da bombardiraju. Hamas je ukopan duboko ispod zemlje, s mrežom kanala i spreman za gerilsku borbu. Tako da to nije izvodivo ni na koji način“, kaže Hadžidedić.

Ističe i kako je Trump svojim biračima obećao da neće više biti uzaludnih ratova. Kaže kako ga duže vrijeme prati i da je on čovjek koji je duboko zalutao u politiku.

„Bit ću grub, ali on se rastao od pameti. Misli da je to trgovina i da se trgovačkim pregovorima sve to može riješiti. Sješće s ovim, s onim, pa će se oni o svemu dogovoriti. Kao da je u pitanju trgovina nekretninama“, istakao je Hadžidedić.

USAID-a je imao pozitivnih, ali i negativnih aspekata

Komentarišući odluku o zatvaranju USAID-a, što je, prije svega, bila inicijativa Elona Muska, Hadžidedić izražava bojazan da su Amerikanci propustili primijetiti da je već zavedena diktatura i da se radi o gašenju institucija.

„USAID je imao i pozitivnih i negativnih strana. Spasio je mnoge živote u Africi, dostavljajući humanitarnu pomoć, ali je u Istočnoj Evropi i Južnoj Americi organizirao brojne smjene vlasti. To je bilo istureno krilo CIA-e koje je imalo prihvatljivo lice. Imali ste narativ o borbi za civilno društvo, a niko nije znao šta je civilno društvo. To je bio potpuno novi termin osamdesetih i zvučao je apsurdno. Civilno društvo je nešto sasvim drugačije od toga. Oni su ga koristili za stvaranje mreže nevladinih organizacija koje bi finansirao USAID, odnosno američka vlada bi finansirala nešto što se zove nevladina organizacija. A nevladina je bila po tome što je nije finansirala vlada zemlje u kojoj bi ta organizacija djelovala. I onda bi djelovala obično protiv te vlade u korist nekih američkih geopolitičkih planova za smjenu jednog režima drugim. Ukidanje USAID-a ima i pozitivne i negativne aspekte, ali bojim se da je, prije svega, riječ o ukidanju američkih institucija koje su nam bile poznate“, navodi Hadžidedić.

Misli i da je kasno da se ovim Trumpovim odlukama suprotstavi sudskim putem jer je već narušen osnovni princip podjele vlasti na sudsku, izvršnu i zakonodavnu.

„Oni će zakonodavnu potpuno zaobići, a sudska i izvršna će se stopiti u rukama nekolicine ljudi i zavest će diktaturu apsolutističkog i monarhističkog tipa. Postoji ideologija iza svega toga, a to nisu samo moje puke špekulacije. Postoje ideolozi koji su već niz godina spremali takvo nešto i ljudi poput Muska i potpredsjednika Vencea su pristalice te ideologije da se državom treba upravljati kao tehnološkom kompanijom, te da država treba imati svog generalnog menadžera, a ne predsjednika“, objašnjava Hadžidedić.

Kad su u pitanju očekivanja vlasti iz RS-a, koja tvrdi da lobira kod Trumpa i pokušava ukinuti američke sankcije te osigurati povlašteniji tretman, Hadžidedić smatra da je situacija u vezi s tim nepredvidiva jer se ne zna u kojem će se pravcu kretati američka politika.

„Ukoliko se zavede jedna apsolutistička diktatura, zaista je sve moguće. Onda je moguće od dana do dana - ako neko privuče pažnju ljudi iz te grupe koja će vladati, onda može promijeniti sve. Međutim, vanjska politika se još uvijek vodi preko State Departmenta, koji je došao u ruke Marca Rubija, koji je mnogo kompetentnija ličnost nego što je to bio Antony Blinken. Rubio je u startu rekao bitnu stvar kad je Ukrajina u pitanju - da je nemoguće početi pregovore prije nego što se odustane od toga da Ukrajina bude članica NATO-a. To je već jedan realistični pogled koji pokazuje da će State Department pod Marcom Rubijom pokušati izmijeniti američku politiku koja je bila zadužena za čitav svijet i ograničit će se samo na američki kontinent. Sad, da li neko može privući Trumpovu individualnu pažnju - to je pitanje na koje niko u ovom trenutku ne može dati odgovor“, kaže Hadžidedić.

Srbija i Hrvatska nisu odustale od podjele BiH

Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i krizu vlasti na državnom nivou. Kaže kako nikome nije jasno ko je vlast, a ko opozicija, pa ni onima koji bi trebalo da su na vlasti. Oni su davno, ocjenjuje Hadžidedić, prepustili vlast na državnom nivou isključivo Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću.

„Jednostavno, oni su činili ono što su htjeli. Dodik je forsirao paralizu institucija. Čović mu je u tome pomagao. Istovremeno je neprekidno vraćao u igru priču o otcjepljenju. Čović mu je i u tome djelimično pomagao. Dodik je po prvi put učinio nešto konkretno, zbog čega je mogao biti i optužen i sankcioniran. Ostali u svemu tome - a to je, prije svega, Trojka, ali i opozicija u Sarajevu, koja nije bila pretjerano glasna, pustili su da stvari klize u tom pravcu. Da i Dodik i Čović iz dana u dan imaju sve veću i veću vlast. Ne treba zaboraviti s koliko moći HDZ raspolaže unutar države, kako uvijek kontrolira finansije i neka ključna ministarstva. Možemo reći da ova država od posljednjih općih izbora postoji sve manje i manje, a i do tada se topila neprekidno tokom 30 godina, ali za ove tri godine se istopila mnogo više nego za prethodnih 30 godina“, ocjenjuje Hadžidedić.

Da je u njihovoj poziciji, kaže kako bi sve drugačije. Prvo bi se, navodi, zapitao da li država postoji, pa bi utvrdio koje elemente države ona ima.

„Ona po Daytonu ima određene elemente države, mada je njen suverenitet podijeljen i uvedena funkcija visokog predstavnika upravo zbog toga što država nema sposobnost da sama odluči, uvijek ju je moguće blokirati. Suverenitet ove države je potpuno iščezao. I sada imate ljude koji nemaju predstavu o tome šta je država, šta je suverenitet, koji misle da je to pogađati se s Dodikom i Čovićem. Ne mogu reći da je ikada bila jedna ekipa koja bi djelovala prodržavno. Zaista ne znam ko je bio političar od rata naovamo koji je djelovao državnički. Svi su samo trgovali vlastitim pozicijama i, eventualno, nekakvim minimalnim utjecajem, ali nisu ni jednu sekundu utrošili da misle o suverenitetu države i o tome kakvu politiku ta država treba da vodi. Ovo mi je veoma teško reći, ali pitam se da li mi kao građani - ovakvi kakvi jesmo - odnosno, da li ovaj narod, koji se sastoji od svih građana, uopće zaslužuje da ima svoju državu - ako tokom svih ovih godina ne poduzima ništa protiv takvih političara, a takvi ga političari neminovno vode sve dalje u propast“, zaključuje Hadžidedić.

Upozorava kako Srbija i Hrvatska i dalje imaju interes da podijele Bosnu i Hercegovinu i od toga nisu odustale, niti će odustati.

„Zato su imali uporno podršku Londona, Brisela i povremeno određenih struja u Vašingtonu. Neke struje u Vašingtonu nisu dopustile konačnu podjelu, pa do nje dosad nije došlo, što ne znači da neće doći. Dakle, oni imaju strateške interese koji se podudaraju i vrlo lako mogu uspostaviti liniju podjele. Ali ovi što tvrde da se bore za Bosnu i Hercegovinu, ne znam šta misle? Jesu li oni svjesni s kim imaju posla? Da li su svjesni da iza Srbije i Hrvatske stoje opet malo veće sile? Da li su svjesni ideje o podjeli Bosne, koja je došla izvana? Da li su svjesni uopće gdje žive?“, pita Hadžidedić.

Bojkot bi mogao biti korak ka ujedinjenju društva

Navodi kako nije među euroentuzijastima, te da je „dobro svjestan“ šta je nama Evropska unija.

„Ključ svega je u Lisabonskoj konferenciji, kada je tadašnja Evropska zajednica, današnja Evropska unija došla s idejom da se suverenitet ove države razgradi i dodijeli trojici samozvanih lidera. Napravili su teritorijalizaciju, rat se vodio zbog toga. U Lisabonu je princip etničkih i čistih teritorija prvi put uveden. To je uvela Evropska zajednica - tadašnji njen zastupnik Lord Carrington zajedno sa Joseom Cutiljerom - i mi toga trebamo uvijek biti svjesni. I današnji Brisel se ne ponaša drugačije: gura stvari tako da pomaže Dragana Čovića u njegovim pokušajima destabilizacije, podupire Hrvatsku u pokušajima da čitavu Federaciju stavi pod svoju kontrolu. Podupire i Srbiju da stavi RS. Dakle, ništa dobro iz te Evropske unije, osim nekakvih sitnih novaca, nije došlo. Kažemo da Evropska unija nema alternative. Naravno da ima alternativu. Kakva je to politika koja nema alternativu. Ali problem je u tome što mi ne znamo šta je politika, jer ne znamo ni šta je suverenitet“, kaže Hadžidedić.

Osvrnuo se i na akcije bojkota kupovine namirnica u Bosni i Hercegovini, smatra kako je dobro da se bh. društvo ujedini na bilo koji način. Ono je tako temeljito razjedinjeno na etno-religijskom principu da je, nakon svih ovih godina, ovo veliki korak da se društvo ujedini oko bilo čega - ocjenjuje.

„Mislim da bi jako dobro bilo da se ovakve akcije održavaju i da kasnije to preraste u ujedinjene proteste protiv same vlasti, pa da, možda, jednog dana i artikuliraju vlastitu volju“, zaključio je Hadžidedić.

federalna.ba