Habota za FR: Do Evropske unije se ne može stići prečicom već radom i konkretnim rezultatima
Bosna i Hercegovina ispraća 2025. uz ocjenu da ju je obilježila najveća poratna kriza i blokada vlasti, zbog čega su blokirani svi reformski procesi. U 2025. godinu BiH je ušla s očekivanjima da će njen evropski put biti deblokiran, jer od marta 2024, kada je Evropsko vijeće načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, bosanskohercegovačke vlasti nisu učinile ništa da bi taj proces i pokrenule. Međutim, bilo je i određenih pomaka poput potpisivanja sporazuma s Frontexom, a pored odluka koje direktno uključuju EU institucije, BiH je kroz 2025. usvojila ili pripremila neke korake koji podržavaju proces integracije u Evropsku uniju.
O putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji tokom 2025. godine, za Federalni radio govorila je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.
Kako biste definisali proteklih 12 mjeseci kada je riječ o eurointegracijama Bosne i Hercegovine? Šta su dosad uradile bh. institucije?
“Iako su bh. vlasti kontinuirano izražavale političku opredijeljenost ka evropskim integracijama, reformska dinamika u proteklih 12 mjeseci je stagnirala. Jeste, napravljen je određeni broj reformi koje su od značaja za evropski put Bosne i Hercegovine, što je na kraju krajeva konstatirala i Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o Bosni i Hercegovini koji je objavljen početkom novembra. Najvažnije reforme koje smo proveli u 2025. godini uključuju usvajanje Reformske agende za Plan rasta, koju je Komisija odobrila, zatim usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka, Zakona o graničnoj kontroli, Strategije o integrisanom upravljanju granicom, zatim potpisivanje Sporazuma o saradnji Bosne i Hercegovine sa Eurojustom i Frontexom te uspostavljanje Odjela u VSTV-u za provođenje postupaka po izvještajima o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija. Također, uz navedeno, Vijeće ministara je usvojilo i nekoliko važnih strategija za evropski put Bosne i Hercegovine. Ovdje prvenstveno mislim na Strategiju za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja i Strategiju za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva. Također, Vijeće ministara je utvrdilo i određen broj zakona čije bi usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH zasigurno doprinijelo daljnjem ispunjavanju evropskih obaveza. Među tim zakonima nalazi se i set od šest zakona u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva, zatim Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini te Zakon o mjernim jedinicama u BiH. Tako da posljednje što smo imali u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je usvajanje Budžeta državnih institucija za 2025. godinu, što je, naravno, vrlo važno za rad u svim oblastima pa i u evropskim integracijama.”
Mart 2024. označio je prijelomni trenutak za BiH. Evropska unija
je jednoglasno odlučila uslovno otvoriti pristupne pregovore s
Bosnom i Hercegovinom. Nakon toga, 2025. usvojen je niz reformi koje Evropska unija traži godinama, uključujući Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
“Slažem se s Vašom konstatacijom. Mart 2024. godine, kada je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, bio je prelomni trenutak u procesu evropskih integracija. Tom trenutku prethodio je konkretni rezultat rada bh. vlasti u vidu usvajanja nekoliko ključnih zakona, što je, uz ulogu same geopolitike, itekako doprinijelo da Bosna i Hercegovina, nakon dugogodišnjeg zastoja, napravi korak naprijed u procesu. Tom prilikom Evropsko vijeće je jasno postavilo pred bh. vlasti nekoliko zadataka u čijoj realizaciji je potrebno napraviti napredak kako bi Evropska komisija predložila, a Vijeće potom usvojilo pregovarački okvir s Bosnom i Hercegovinom. Ti zadaci su u našoj javnosti poznati kao osam koraka iz Preporuke Evropske komisije iz 2022. godine, a koji uključuju upravo ova dva zakona koja ste spomenuli, kao i druge aktivnosti o kojima smo razgovarali na samom početku. Ovi koraci, također, uključuju i određen broj aktivnosti koje smo realizovali prošle godine, a ovdje mislim na usvajanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa, zatim Izmjena Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta, te Izmjena Zakona o ombudsmanu za ljudska prava kojim je uređeno pitanje državnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja. Uz sve ovo urađeno, minimum za napredak u ovom trenutku je zasigurno usvajanje dva zakona iz oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača, a sam zakon o sudovima Bosne i Hercegovine i novi zakon o VSTV-u, Vi znate da su dio političkog kriterija u kojem je svaka država kao kandidat morala zadovoljiti traženo prije otvaranja pregovora. A samo postojanje glavnog pregovarača je jedna tehnička i proceduralna pretpostavka za same pregovore, uključujući i fazu screeninga, što nam slijedi odmah po ispunjavanju ovih uvjeta.”
Usvojena je i prihvaćena Reformska agenda, koja formalno nije
bila uslov za otvaranje pregovora, ali je veoma bitna kada su
finansije i ekonomija u pitanju.
“Reformska agenda je dio priče o Planu rasta za Zapadni Balkan, a što je opet inicijativa Evropske komisije pokrenuta u novembru 2023. godine. Cilj Plana rasta je da ubrza dublju integraciju regiona u unutrašnje tržište Evropske unije, također da poveže tržišta država regije što jače i na taj način ubrza i ekonomski rast cijele regije. Plan rasta, naravno, prate i nova finansijska sredstva, čija vrijednost za cijelu regiju iznosi šest milijardi eura. Dio ovog novca je dostupan u vidu kredita, a dio u vidu bespovratne pomoći. Međutim, da bi Plan rasta postigao određene efekte, potrebno je provoditi reforme i zbog toga je bilo ključno da Bosna i Hercegovina izradi i dogovori ovaj dokument koji mi zovemo Reformska agenda. Planirane reforme nisu nove nego su nam odranije poznate i dio su naših redovnih zadataka u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Kao što znate, Evropska komisija je ovaj dokument odobrila početkom decembra, a nakon što je krajem septembra dokument konačno usvojen u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, dostavljen je i u Brisel. S odobrenom Reformskom agendom otvorena je mogućnost korištenja sredstava iz novog finansijskog instrumenta, Instrumenta za reforme i rast. Za Bosnu i Hercegovinu je, nakon umanjenja alokacije za 10% jer nismo pravovremeno dostavili dokument Komisiji, sada dostupno 976,6 miliona eura. Isplata ovih sredstava je u direktnoj vezi s ispunjavanjem dogovorenih reformi iz same Reformske agende. Ono što je potrebno je zaključivanje sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu. Direkcija za ekonomsko planiranje bila je koordinator izrade Reformske agende, tako da su već poduzete prve aktivnosti, tj. dostavljena je informacija Vijeću ministara BiH, a Direkcija za evropske integracije će, kao i do sada, po svim zaduženjima pravovremeno da realizuje svoj dio obaveza koji se nalazi u samoj Reformskoj agendi.”
Uprkos napretku, nekoliko ključnih reformi i dalje je blokirano.
Pravosudni zakoni, posebno Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima
BiH, ostaju ključni uslovi za ulazak u suštinsku fazu pregovora.
Institucionalna postavljenja, poput imenovanja glavnog
pregovarača, pregovaračkog tima i formalizacije NIPAC-a, takođe
čekaju politički dogovor. Upravo ovo je bitno za otvaranje
pregovora kao i povlačenje sredstava iz plana rasta.
“Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH su dio političkog kriterija i time minimum za otvaranje pregovora. To su zvaničnici EU više puta ponovili i institucije EU u različitim dokumentima naglasile. Važno je pitanje imenovanje NIPAC-a, odnosno nacionalnog koordinatora za IPA-u, a u ovom trenutku u fokusu je imenovanje glavnog pregovarača jer je on, kao što sam rekla, tehnička i proceduralna pretpostavka za pregovore, uključujući i samu fazu screeninga. Imenovanje glavnog pregovarača je bila jedna od najčešćih tema dnevnih politika u posljednje vrijeme i ovo pitanje zahtijeva da bude predmet stručnog razgovora i političkog dogovora onih koji su dio izvršne i zakonodavne vlasti. Meni je drago da ste spomenuli i, evo, ja sam nekoliko puta to također spomenula pregovarački tim, jer je glavni pregovarač, kao i pregovarački tim, dio cjelokupne pregovaračke strukture koja se uspostavlja za potrebe pregovora. I namjerno ovo naglašavam, jer pristupni pregovori nisu posao jednog čovjeka. To je jedan obiman zadatak koji zbog svoje složenosti, kao što je slučaj i sa svim državama koje pregovaraju, zahtijeva uključenost institucija i različitih segmenata društva. I ne postoje jedinstvena evropska pravila koja regulišu imenovanje glavnog pregovarača i uspostavu pregovaračke strukture.
U svim državama to je bilo pitanje političkog dogovora. Naravno, treba voditi računa o postojećem pravnom okviru i iskustvima drugih država koje su prošle ili se nalaze u procesu pregovora. Za nas u Bosni i Hercegovini najbliža i najrelevantnija iskustva su iz država zapadnog Balkana. Moram naglasiti da je Direkcija u prethodnom periodu organizirala niz ekspertskih aktivnosti s kolegama i stručnjacima iz regije, kako bi na tehničkom i institucionalnom nivou svi imali priliku upoznati se s modelom pregovaračke strukture u državama iz regije, kao i s osnovnim zahtjevima u stručnom dijelu. Naravno, sada je na politici da uradi svoj dio posla, odnosno da uz uvažavanje osnovnih elemenata iz struke postigne dogovor i imenuje glavnog pregovarača te uspostavi pregovaračku strukturu.”
Međutim, nekako u sjeni saradnja institucija BiH i EU je velika.
Realizuju se projekti, ispunjavaju agende i polako, ali sigurno
ispunjavaju prioriteti, te se provodi usklađivanje zakona i
propisa s onim Evropske unije.
“Da, Evropska unija je najvažniji vanjskotrgovinski partner s kojim, na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, imamo uspostavljenu zonu slobodne trgovine. EU je i najveći bilateralni donator, tako da je međusobna saradnja izuzetno velika i svakodnevna. Kada je riječ o aktivnostima koje su nadležnosti Direkcije za evropske integracije u 2025. godini, završeni je osmi ciklus sastanaka zajedničkih tijela Evropske unije i BiH, zaduženih za praćenje provedbe SSP-a i održani su i prvi sastanci u okviru devetog ciklusa. Održavanje ovih sastanaka predstavlja obavezu iz samog Sporazuma i na ovaj način se šalje poruka da institucije na tehničkom nivou znaju svoje zadatke i izvršavaju svoj dio posla. Kada govorimo o usklađivanju zakonodavstva, Direkcija je od januara do sredine decembra 2025. godine dala 154 mišljenja o usklađenosti propisa institucija BiH s pravnim propisima Evropske unije, što također pokazuje da institucije na tehničkom nivou kontinuirano rade na ispunjavanju obaveza. Naravno, kada govorimo o finansijskoj pomoći, Evropska komisija je do sada iz IPA 3, čija implementacija je u toku, za BiH odobrila pet državnih paketa pomoći i njihova vrijednost je nešto više od 269 miliona eura. Ako ovome dodamo i posebne mjere podrške, onda je ovaj iznos i veći. Moram ovdje napomenuti investicijski okvir za Zapadni Balkan, takozvani WBIF, putem kojeg Evropska unija podržava velike infrastrukturne projekte u BiH. I od početka korištenja, od 2009. godine do danas, Evropska unija je za BiH odobrila preko milijardu eura grant-sredstava iz IPA-e. U toku ove godine aplicirano je po 11. investicijskom pozivu u dijelu koji se finansira iz IPA-e, tj. u oblasti okoliša, tako da se očekuju informacije o odobrenim projektima. A kada govorimo o tehničkoj pomoći, odobreno je nešto više od četiri miliona eura u okviru 31. poziva za tehničku pomoć. Vrlo važno je napomenuti da se dio sredstava Evropske unije iz IPA-e u BiH implementira putem programa teritorijalne saradnje. Mi imamo osam programa teritorijalne saradnje u kojima BiH učestvuje u ovom aktualnom programskom periodu i do sada je preko 320 korisnika iz BiH ostvarilo učešće u skoro 280 projekata, čija je ukupna vrijednost oko 60 miliona eura. Također, moram napomenuti da BiH pored IPA-e koristi i podršku kroz programe Evropske unije i do sada je pristupila u ukupno 11 programa. Među ovim programima imamo i program za zapošljavanje i socijalne inovacije i BiH se priključila ovom programu upravo u ovoj 2025. godini. Vrlo važno je napomenuti da je Evropska komisija prihvatila aplikaciju BiH za sredstva iz Fonda solidarnosti u vrijednosti od 45,7 miliona eura. Rekla bih da sve ovo govori u prilog tome da institucije na tehničkom nivou rade svoj dio posla i da se blisko sarađuje s nadležnim institucijama i tijelima EU, kao i Delegacijom EU u BiH te Uredom specijalnog predstavnika EU u BiH.”
Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu
dao je pregled i ocjenu urađenog u BiH u procesu pristupanja
Evropskoj uniji i konkretne smjernice za daljnji rad.
“Da, upravo je to i svrha ovog izvještaja, tj. da da pregled stanja i smjernice šta treba uraditi u narednom period, a da bi onda Evropska komisija mogla predložiti Vijeću i drugim institucijama EU daljnje korake u odnosima s tom državom. U našem konkretnom slučaju, od nalaza i ocjena iz Izvještaja ovisi i da li će Komisija predložiti Vijeću da otvori pregovore s BiH. Ono što je glavna poruka izvještaja Komisije jeste da BiH mora ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi te ispuniti sve relevantne korake iz Preporuke Komisije iz 2022. godine. Prema ocjenama Evropske komisije, nažalost, nije bilo napretka u velikom broju oblasti, a tamo gdje ga je bilo, riječ je o zbilja ograničenom napretku. Komisija je dala niz preporuka, a te preporuke se uglavnom ponavljaju iz prošlogodišnjeg izvještaja. U proljeće obično ide prvi krug izvještavanja iz BiH prema Komisiji i do tada treba iskoristiti priliku i ispuniti što je moguće više preporuka iz ovogodišnjeg Izvještaja te na taj način uticati da ocjene Komisije u izvještaju za 2026. godinu budu što pozitivnije.”
U jednom od Vaših intervjua kazali ste kako uvijek ostaje bitno da
nastavimo rad u oblasti imigracija i oblasti borbe protiv korupcije
i organizovanog kriminala, a posebno važno pitanje ostaje i zaštita
sloboda izražavanja te zaštita medija i novinara.
“Da, to su sve obaveze sadržane u osam koraka iz Preporuke Evropske komisije i koje su, same po sebi, vrlo široke. U dijelu koji se, recimo, odnosi na upravljanje granicama i migracijama te azil, ocjena Komisije u Izvještaju o BiH za 2025. godinu je da se napredak u upravljanju migracijama nastavlja. Ovdje nam kao posebno važno pitanje ostaje usklađivanje s viznom politikom Evropske unije, zatim usvajanjem određenih strateških dokumenata. Imamo ostvaren napredak također i u borbi protiv organiziranog kriminala. Međutim, i dalje je potrebno, naprimjer, kompletiranje zakonodavnog okvira za sprečavanje sukoba interesa i zaštitu uzbunjivača te osigurati vidljive rezultate u suzbijanju korupcije na visokom nivou. Kada govorimo o slobodi izražavanja i zaštiti medija i novinara, tu, nažalost, nije bilo nikakvog napretka i jako mnogo posla je ostalo da se uradi. Naravno da i ovdje mislim da je važno napomenuti da u svim svojim dokumentima i istupima predstavnika Evropska unija jasno naglašava da su politička nezavisnost i finansijska održivost javnih emitera prioriteti za evropski put BiH te da ovaj zahtjev nije puka formalnost. Kao što sam rekla, to je jedan od osam koraka iz Preporuke Evropske komisije o davanju statusa kandidata, ako je Evropsko vijeće označilo kao zadaću, u čijoj realizaciji bh. vlasti trebaju napredovati i vrlo je važno da nastavimo rad na ovim pitanjima.”
Kakve su Vaše projekcije za 2026. godinu kada je riječ o evropskim integracijama naše države?
“Evropski zvaničnici u svojim porukama naglašavaju kako se Evropska unija nakon više od decenije priprema za novi krug proširenja i da su vrata Unije za BiH i njene građane otvorena. Istovremeno šalju poruku institucijama i bh. političarima da se do Evropske unije ne može stići prečicom već radom i konkretnim rezultatima. Regija ide naprijed. Trenutno vodeće u tom procesu su Crna Gora i Albanija. Činjenica jeste da ono što je urađeno u prošloj godini u BiH, prema ocjeni Evropske komisije, nije bilo dovoljno da Komisija predloži Vijeću usvajanje pregovaračkog okvira s BiH. Međutim, BiH je pokazala da, kada ima političke volje, vrlo brzo može ostvariti tražene rezultate i napredovati u procesu. Zato je sada prije svega odgovornost na politici, naravno, da što prije finalizira usvajanje dva zakona iz oblasti pravosuđa i imenuje glavnog pregovarača, a kako bi u 2026. godini mogli govoriti o početku pregovora sa EU i hvatanju koraka s državama iz regije koje su trenutno vodeće u procesu pristupanja.”