Habota: Evropska komisija je otvorila vrata za pregovore, sada su na potezu vlasti u BiH

Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Fenu kazala da Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu prije svega pokazuje da je BiH nakon dobivanja statusa kandidata na dobrom putu, ali da institucije vlasti trebaju nastaviti raditi više i brže.

- Ono što je bitno je da je Evropska komisija prepoznala svaki korak koji smo napravili u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Mogu reći da je ovo prvi put od objave Mišljenja da je Evropska komisija ocijenila neke od prioriteta završenim, kao što je slučaj sa prioritetom broj 3 i prioritetom broj 10, što je vrlo važno, jer nam to zapravo govori da možemo doći do traženog rezultata - navela je Habota.

Istaknula je da je napravljen napredak u mnogim oblastima, poput vladavine prava, zaštite osnovnih prava, upravljanje migracijama i azilom, usklađivanja sa vanjskom politikom EU, borbi protiv organiziranog kriminala, kao i reformi javne uprave.

Habota kaže da su sve ove oblasti veoma važne zbog ispunjavanja političkog kriterija, koji je pak s druge strane ključan preduslov za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.

Napomenula je da u određenim oblastima gdje nismo napravili pomake niti uradili naš dio posla, dobili smo i kritike. Te kritike su, prije svega, one koje se odnose na ekonomski kriterij, tačnije na unutrašnje tržište i sektorske politike.

- Prije svega tu mislim na digitalizaciju, transport, zaštitu potrošača i zdravlja, sigurnost hrane, jačanje poslovnog okruženja itd. Kroz Izvještaj smo dobili jasne smjernice šta je to na čemu vlasti u BiH trebaju raditi kako bi se dala prilika institucijama EU da razgovaraju o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom - navela je Habota.

Naglasila je da je Evropska komisija otvorila vrata za pregovore i sada su na potezu vlasti u BiH da urade svoj dio posla i da preostalih 14 ključnih prioriteta ispune, urade, kako bi Evropska komisija mogla izvještaj poslati i prije marta 2024. godine, ukoliko je to moguće.  

Govoreći o tome šta bi trebalo prioritetno uraditi, Habota je navela da ima nekoliko oblasti koje se moraju završiti.

- Što se tiče nas u državnoj službi, prioritet broj jedan je Program integrisanja BiH u EU, čiji je sastavni dio plan usklađivanja propisa BiH sa Evropskom unijom. Kada je riječ o politici, tu bih prvenstveno izdvojila zakon o sudovima BiH, zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i druge zadatke koji se odnose na borbu protiv organiziranog kriminala, integritet izbora itd. Izdvojila bih ovo što se tiče državne službe i politike kao najhitnije i najbitnije - navela je Habota.

Što se tiče Programa integrisanja BiH u EU, kaže da je njegov sastavni dio akcijski plan usklađivanja bh. propisa sa propisima EU. Također, ovaj program sadrži i akcijski plan za realizaciju preporuka Evropske komisije kao i pregled administrativnih kapaciteta.

Podsjetila je da je Program integrisanja sastavni dio prioriteta broj dva iz Mišljenja Evropske komisije.       

- Istovremeno uz izradu ovog sveobuhvatnog strateškog planskog dokumenta, intenzivno se radi i na uspostavi prve jedinstvene baze podataka, koja sadrži sve one propise BiH koji su usklađivani sa propisima EU. Do sada je uneseno više od 1.600 propisa - kazala je direktorica DEI-a. 

Po njenim riječima, Program integrisanja je zapravo instrument koji pomaže institucijama na svim nivoima vlasti u BiH da brže i usklađenije ispunjavaju svoje obaveze kada govorimo o EU.

Kaže kako je vrlo važno istaknuti da će Program integrisanja isto tako biti dobar alat i javnosti, da mogu pratiti dinamiku rada institucija na ispunjavanju svih obaveza koje su pred nama.

Naglasila je da se intenzivno, ubrzano radi kroz 36 radnih grupa na finalizaciji Programa. Neke od radnih grupa su završile svoj dio posla, neke tek trebaju da urade.

Pojasnila je da, nakon što radne grupe za evropske integracije završe svoj dio posla, slijedi finalizacija aktivnosti u drugim tijelima unutar Mehanizma koordinacije. Nakon toga su konsultacije sa Evropskom komisijom, a potom slijedi usvajanje Programa integrisanja u skladu sa metodologijom za izradu Programa integrisanja koji je usvojen prije par godina.

Habota je, govoreći o procesu pregovora o članstvo u EU, navela da je to ključna i posljednja faza procesa integrisanja jedne države kandidata u Evropsku uniju.

- To je zapravo proces gdje država kandidat dogovara sa zemljama članicama EU o rokovima i samoj dinamici preuzimanja pravnih propisa EU u svoj pravni sistem i provodi ih. Zapravo je ključno pravilo da se preuzme cijela pravna stečevina EU, da se razgovara sa državama članicama i da se pripremi što bolja argumentacija prilikom tih pregovora o tome do kada i kako trebamo ispuniti određene zadatke - navela je Habota.

Istaknula je da su pregovori najvažnija, najzahtjevnija faza u tom procesu gdje će institucije i vlasti imati najveći dio posla koji jedna država može da ima u tom procesu.

Pojasnila je da postoji određeni slijed procedura i faza kako pregovori teku. Nakon što Evropska komisija da preporuku državi kandidatu, u tom slučaju Vijeće EU donosi odluku. Ta odluka treba biti potvrđena od Evropskog vijeća, koje je najviše političko tijelo od 27 država članica.

- Tom odlukom zapravo započinje faza pregovora sa državom kandidatom. Potrebno je od Vijeća Evropske unije da se usvoji pregovarački okvir. Taj pregovarački okvir je dokument koji utvrđuje suštinu, procedure i sam način vođenja pregovora. Vijeće EU tada daje datum početka pregovora. Prva faza koja slijedi nakon toga je screening, analitički pregled zakonodavstva, u kojem se pravi detaljna analiza pravnog sistema jedne države u odnosu na propise EU - navela je Habota.

Dodala je da se tada donose i usvajaju pregovaračke pozicije i nakon što pregovaračke pozicije budu usvojene s obje strane, započinje se zakazivanje prve međuvladine konferencije.

Navela je da se pregovori organiziraju u okviru 35 poglavlja, koja su na osnovu nove metodologije iz 2020. godine organizirana u međusobno povezane cjeline, takozvane klastere, kojih ima šest.

Habota smatra da je vrlo važno da u tom segmentu institucije i vlasti budu spremne za taj dio posla. Kaže da koliko god je ključna odluka institucija, još je važnija odluka politike.

- Nama pregovori sa EU nisu nepoznanica. Mi smo imali priliku i stekli određena iskustva kroz samo pregovaranje o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tada su naše institucije uspješno obavile tehnički dio posla prilikom pregovora. Kada je riječ o tehničkom dijelu, rekla bih da su institucije u BiH na svim nivioma vlasti tehnički spremne za naredne zadatke. Mi to trebamo iskoristiti na najbolji način. U tom periodu ključnu ulogu će imati zakonodavna vlast i politička volja - kazala je direktorica DEI-a.

Govorila je i o korištenju finansijskih sredstava koja su Bosni i Hercegovini dostupna u ovoj fazi evropskih integracija. Napomenula je da je Direkcija za evropske integracije nadležna za koordiniranje finansijske pomoći Evropske unije.

- Mi uvijek smatramo da može više i bolje. Prema podacima kojima raspolažemo zapravo vidimo da postoji kapacitiranost i osposobljenost za povlačenje finansijske pomoći - kazala je Habota.

Ona smatra da potencijala ima, da može više, bolje, te da postoji određena kapacitiranost i osposobljenost.

Osvrnula se i na Plan rasta koji je predstavljen prilikom nedavne posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini.

- Plan rasta inače je dodatni poticaj evropskim integracijama za zemlje zapadnog Balkana. Uz ovaj Plan rasta je predstavljen jedan instrument u vrijednosti od šest milijardi eura, dvije milijarde eura ide za grant sredstva, a četiri milijarde eura ide za kreditna sredstva koja imaju investicijski karakter, što je ohrabrujuće. Upravo je i ovo prilika da se na najbolji način iskoristi, da možemo doći i do te vrste finansijske pomoći za koju su ključne reforme i naš napredak - naglasila je Habota.

Kaže da je na institucijama naše zemlje da urade maksimalno što mogu, kako bi bilo omogućeno i korištenje, odnosno pristup toj finansijskoj pomoći.

Habota je na kraju razgovora za Fenu zaključila da je ovo ključan trenutak za sve nas, za građane u BiH koji mogu imati direktnu korist od evropskih integracija.

- Mislim da bi upravo vlasti u BiH trebale na taj način da opravdaju povjerenje građana koji daju podršku evropskim integracijama i evropskom putu BiH, da intenzivno rade na ispunjavanju svih reformi što će omogućiti priliku da građani u BiH imaju direktne benefite, direkne koristi od usvajanja reformi. Jako je važno da se radi na tome da bi građani BiH mogli imati kvalitetniji i bolji život - zaključila je direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota.

federalna.ba/Fena