Grlić Radman: Hrvatska od Crne Gore traži imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da brod „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja, prema njegovim riječima, pokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.
Grlić Radman učestvovao je na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom te je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem i evropskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio vijence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj, prenosi Hina.
Na sastanku Berlinskog procesa Grlić Radman istakao je važnost regionalne saradnje, ekonomske integracije, energetske sigurnosti i provođenja reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.
Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi, pomirenje, vladavina prava te poštivanje pravosnažnih presuda važan dio vjerodostojnog evropskog puta regije.
Grlić Radman: Imamo sve zapisano
Hrvatski šef diplomatije rekao je novinarima da Hrvatska posjeduje interaktivne mape i dokumente koji pokazuju šta se nalazilo u Hrvatskoj 31. maja 1990., a šta godinu dana kasnije.
„Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu kasnije situacija je obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj“, rekao je Grlić Radman.
Dodao je da Hrvatska raspolaže podacima o nestaloj imovini, uključujući vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.
„Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara“, kazao je.
„Poglavlja se ne mogu samo tako zatvarati“
Grlić Radman rekao je da je nesporno da Hrvatska podržava Crnu Goru u evropskim integracijama, ali da ima osjećaj da se pojedina poglavlja zatvaraju prebrzo.
„Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima“, rekao je Grlić Radman.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rekao je da je Crna Gora još jednom poslala poruku da ne podržava politike 90-ih, politike destrukcije, rata i nesreća.
„A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije“, rekao je Ibrahimović.
Dodao je da Crna Gora očekuje da i druge države bivše Jugoslavije imaju isti odnos kada su u pitanju građani Crne Gore koji su doživjeli slične sudbine.
Kos: Zajedničko sjećanje važan korak ka pomirenju
Evropska povjerenica za proširenje Marta Kos ocijenila je da zajedničko sjećanje predstavlja važan korak na putu pomirenja u regiji.
„Kada se susjedi okupe da se zajedno prisjete bolnih događaja iz prošlosti, oni otvaraju put ka zajedničkoj budućnosti. Upravo je pomirenje bilo u temeljima evropskih integracija nakon Drugog svjetskog rata“, rekla je Kos.
Na pitanje hoće li i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na to da Hrvatska blokira evropski put Crne Gore, Grlić Radman odgovorio je da nema blokiranja, već samo potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
Naglasio je da poglavlje 23 tretira pitanje restitucije i da će Hrvatska insistirati na povratku oduzete imovine Hrvatima u Crnoj Gori, kao što je ranije posebnim zakonima vraćena Albancima i Srbima u toj zemlji.
„Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka“, zaključio je Grlić Radman.
federalna.ba/Fena
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.