Ministar odbrane Crne Gore: Nikada nismo čuli za dug koji spominje Grlić Radman

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović izjavio je da Crna Gora do sada nije formalno dobila zahtjev Hrvatske kojim zvanični Zagreb potražuje vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara.

Krapović je za TV Vijesti kazao da Crna Gora nema nikakva dugovanja prema Hrvatskoj i da zahtjev o kojem je govorio hrvatski ministar inostranih poslova Gordan Grlić Radman nije sadržan ni u jednom do sada dostavljenom dokumentu od strane zvaničnog Zagreba.

„Bili smo šokirani tog dana jer niko nije znao za taj dug o kojem je Grlić Radman pričao“, kazao je Krapović, dodajući da je zahtjev za sada iznesen u formi političke i javne izjave, a ne formalnog zahtjeva prema Crnoj Gori.

On je rekao da je moguće da taj stav Zagreba bude formalizovan u narednom periodu, ali da političku izjavu hrvatskog ministra za sada ne želi dodatno komentarisati.

Promjena imena bazena u Kotoru

Izjava dolazi uoči sastanka predstavnika Crne Gore i Hrvatske, zakazanog za 9. oktobar u Zagrebu, na kojem bi trebalo da se razgovara o statusu školskog broda „Jadran“ i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.

Krapović će predstavljati crnogorsku stranu na sastanku sa hrvatskom Komisijom za rješavanje pitanja povrata broda „Jadran“ i drugih pitanja sukcesije.

Krapović je ponovio da stav Vlade Crne Gore o vlasništvu nad „Jadranom“ nije promijenjen. Kako je naveo, Podgorica je spremna za zajedničke obuke i druge oblike saradnje s Hrvatskom, ali ne prihvata mogućnost da školski brod plovi pod dvije zastave.

Govoreći o najavljenoj promjeni imena bazena u Kotoru, Krapović je kazao da je takva odluka u nadležnosti lokalne vlasti, ali da bi ona mogla predstavljati „svojevrsan signal“ u širem kontekstu odnosa Crne Gore i Hrvatske.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Grlić Radman je početkom oktobra saopćio da „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska potražuje od Crne Gore, već da se radi o vojnoj imovini čija vrijednost, prema tvrdnjama Zagreba, premašuje 2,7 milijardi dolara.

Grlić Radman je kazao da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o vojnoj imovini iz procesa sukcesije bivše Jugoslavije, uključujući dokumente i mape na osnovu kojih će, kako tvrdi, Zagreb potkrijepiti svoje zahtjeve.

Spor oko broda „Jadran“

Pitanje školskog broda „Jadran“ već duže je jedno od otvorenih pitanja u odnosima dvije države. Hrvatska smatra da brod treba da joj bude vraćen u okviru sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije, dok Crna Gora smatra da „Jadran“ pripada njoj i da predstavlja dio njene pomorske tradicije.

Na zahtjev Zagreba reagovao je u utorak i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je ocijenio da potraživanje imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara „nije realan zahtjev“.

Milatović je kazao da nije dobro da se evropski put Crne Gore usporava zbog otvorenih bilateralnih pitanja, podsjećajući da su evropski zvaničnici u više navrata poručivali da takva pitanja ne bi trebalo da budu korištena za uslovljavanje procesa evropskih integracija.

Predsjednik je istovremeno naglasio da želi najbolje moguće odnose s Hrvatskom, koju je nazvao partnerom i prijateljem Crne Gore, ali je ocijenio da izjave „koje odnose dvije države vraćaju u prošlost nisu konstruktivne“.

Pozvao je dvije zemlje da više pažnje posvete pitanjima koja ih povezuju i zajedničkoj evropskoj budućnosti.

„Dajte da završimo zajedno naš evropski put i da se zajedno nađemo u Evropskoj uniji“, poručio je Milatović.

Otvorena pitanja Podgorice i Zagreba

Odnosi Podgorice i Zagreba posljednjih godina opterećeni su nizom neriješenih pitanja, od kojih se veliki dio odnosi na raspad bivše Jugoslavije i ratove početkom devedesetih. Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja 31 koje se odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku Crne Gore.

Hrvatska traži nastavak pregovora o morskoj granici na Prevlaci i povratak školskog broda „Jadran“, obeštećenje bivših hrvatskih zatočenika logora Morinj u Crnoj Gori, nastavak potrage za 14 osoba nestalih tokom rata, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih državljana.

Zagreb traži i da ostane spomen-ploča hrvatskim zatočenicima postavljena u Morinju, promjenu imena bazena u Kotoru koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u julu je saopćilo da rješavanje tih pitanja smatra važnim za završetak pristupnih pregovora Crne Gore.

Odnosi dvije države dodatno su zaoštreni u junu 2024. godine, kada je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Hrvatska je taj potez ocijenila kao neprihvatljiv i politički motivisan, navodeći da šteti dobrosusjedskim odnosima i evropskom putu Crne Gore.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.