Globalne cijene hrane dosegle najviši nivo od 2022. godine zbog poremećaja izvoza pšenice usljed rata Rusije i Ukrajine

Globalne cijene hrane porasle su u augustu na najviši nivo od kraja 2022. godine, jer su poremećaji povezani s ratom Rusije i Ukrajine ponovo izvršili pritisak na tržišta žitarica i izvoz preko Crnog mora, pokazuju podaci UN-a i Poljskog ekonomskog instituta (PIE).

Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je sa 130,8 bodova u julu na 133,3 boda u augustu, pri čemu su cijene porasle u svih pet glavnih kategorija hrane. Indeks je i dalje oko 17 posto ispod vrhunca od 2022. godine, zabilježenog u martu nakon početka ruskog rata punog obima protiv Ukrajine.

PIE je saopćio da su napadi na lučku infrastrukturu i brodove u julu i augustu zaustavili veliki dio trgovine žitaricama iz Rusije i Ukrajine, koje zajedno čine oko trećine svjetskog izvoza pšenice.

Ruski napadi na ukrajinske luke u Odesi i duž Dunava smanjili su ukrajinski izvoz pšenice na 1,6 miliona metričkih tona između 1. i 28. augusta, što je oko 60 posto manje nego godinu ranije i samo oko 20 posto potencijalnih izvoznih kapaciteta zemlje, saopćio je PIE, pozivajući se na ukrajinske vlasti.

Napadi ukrajinskih dronova na rusku luku Novorossiysk, s druge strane, doprinijeli su padu ruskog izvoza pšenice od 56 posto na godišnjem nivou, prema procjenama poljoprivredne konsultantske kompanije SovEcon koje navodi institut. Ruske isporuke pšenice iznosile su 1,6 miliona metričkih tona u prvom mjesecu sezone, što je najniži nivo za taj period od sezone 2017/18.

Poremećaji već utiču na međunarodna tržišta. Cijene terminskih ugovora na pšenicu porasle su u augustu za oko 30 posto na godišnjem nivou, dosegnuvši najviši nivo u više od tri godine, saopćio je PIE. Uvoznici iz Azije također su počeli preusmjeravati kupovinu prema pšenici iz Australije i Argentine, jer isporuke iz Rusije i Ukrajine postaju sve nepouzdanije.

Ukrajina traži alternativne rute za izvoz poljoprivrednih proizvoda i pozvala je na povećanje tranzita kroz Poljsku i druge susjedne države EU-a, kao i na ukidanje poljskog embarga na uvoz ukrajinske pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokretovog sjemena.

PIE je, međutim, saopćio da kopneni putevi ne mogu zamijeniti količine koje su ranije prevožene preko crnomorskih luka. Nizak vodostaj Dunava i napadi na infrastrukturu u blizini Moldavije također ograničavaju alternativne ukrajinske izvozne rute.

Rusija pokušava preusmjeriti dio izvoza žitarica prema baltičkim lukama nakon poremećaja u Novorossiysku, koji obično obrađuje oko trećine ruskog izvoza žitarica, ali alternativne rute podrazumijevaju veće troškove i duže vrijeme isporuke.

Za Ukrajinu poljoprivredni proizvodi čine oko 60 posto ukupnog izvoza, što znači da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno izvršiti pritisak na prihode od izvoza, skladišne kapacitete i ekonomski rast, saopćio je PIE.

Institut je upozorio da nastavak napada na infrastrukturu u Crnom moru povećava ekonomsku cijenu rata za Rusiju i Ukrajinu, dok se taj pritisak sve brže prenosi na globalna tržišta hrane.

AA/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.