Filozofija u eri društvenih mreža - Humanističke nauke opet u centru pažnje

videoprilog Imrana Maglajlića (Dnevnik 1)

Provjerili smo u kakvom položaju se danas nalaze filozofija, humanističke nauke, ali i filozofsko promišljanje kroz umjetničke forme. Bez obzira na brze životne tokove, mladi u našoj zemlji pokazuju zainteresovanost za filozofske eseje, što potvrđuje i konkurs jednog naučnog časopisa koji je trenutno otvoren.

„Brain rot“ i izazovi savremenog znanja

Godine 2024. pojam "brain rot" proglašen je pobjedničkim u okviru Oksfordovog rječnika. Ovaj termin označava mentalno ili intelektualno propadanje zbog konzumacije trivijalnih sadržaja, najčešće na društvenim mrežama.

Lamija Neimarlija, docentica za oblast estetika na ALU Sarajevo, komentira: „Naravno da u svijetu u kojem je instant znanje vrhovna vrijednost u ovom brzom protoku slika, nema mjesta za znanja koja nisu tako lako osvojiva, koja zahtjevaju žrtvu i zalaganje. Hoću reći da nema prostora za kontemplaciju i mirni slijed misli u sveopćoj buci i dekoncentraciji.“

Bez obzira na negativne trendove, naši sagovornici tvrde da mladi ipak filozofski promišljaju. Društvene mreže često sužavaju njihov prostor za razmišljanje, što je dodatni razlog za podsticanje filozofskog promišljanja od malih nogu.

Filozofija u školama: od priča do kritičkog mišljenja

Ana Galić, magistar filozofije i profesorica u srednjoj školi, ističe:

„Već od osnovne škole uočava se prisutnost filozofskog načina mišljenja. Rađena su istraživanja na tu temu. Zato bih voljela spomenuti da ne bi bilo loše da djeca u osnovnim školama kao alternativu biraju vjeronauku ili da se uvede filozofija za djecu, koja se predaje kroz pričanje priča i filozofsko tumačenje bajki.“

Iako humanistički ideali gube bitku u utrci za profit i moć, oni bi se uskoro trebali masovnije vratiti, jer brzi svijet konzumerizma često uništava ljudsku sreću, ali i zdravlje.

Lamija Neimarlija dodaje: „Smatram da ćemo se vraćati, posezati za humanističkim naukama, ne zbog ljepote koju one imaju, niti zbog osvještenosti, nego u borbi za opstanak. Upravo u tim naukama ćemo naći ljudske vrijednosti i ono što nas ispunjava.“

Filozofski eseji u porastu

Statistike naučno-popularnog časopisa „A Priori“ pokazuju da je 2025. godine pristiglo tri puta više filozofskih eseja nego godinu ranije. Novi konkurs je početkom ove godine ponovo otvoren, a pitanje ovog broja bavi se tehnikom pozivajući se na Hajdegera.

Ana Galić pojašnjava: „Ukoliko se bavimo ozbiljno filozofijom, trebamo to pitanje razmotriti u savremenom kontekstu, jer živimo u tehnologiji koja nije ista kao 1950. i 2020. Drugi dio časopisa nije naučni, nego je umjetnički – književnost i umjetnost – s tim da imamo i populistički prostor, odnosno prostor za određenu vrstu kolumni.“

Časopis „A Priori“, koji izdaje Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja „Sofia“, djeluje već šest godina. Svi koji se bave propitivanjem kroz naučne i umjetničke forme mogu svoje radove dostaviti na konkurs do 15. maja ove godine.

federalna.ba

humanističke nauke filozofija umjetnost