Fašizam u novom ruhu: Zašto Bosna i Hercegovina ponavlja greške

Na datum koji simbolizira pobjedu dobra nad zlom i brisanje granica analiziramo zašto fašizam i nacionalizam ni danas nisu poraženi.

U zemlji koja je izgrađena na antifašističkim temeljima nameće se ključno pitanje – da li smo išta naučili iz prošlosti ili samo ponavljamo iste obrasce u novom obliku.

„Ovo društvo je prije svega suočeno s manipulacijom antifašizma, gdje danas, zbog određenih političkih odnosa, prije svega u Bosni i Hercegovini, možete neki fašistički pokret, zahvaljujući političkoj većini u određenim parlamentima, proglasiti antifašističkim, a da vam to niko ne može osporiti“, kazao je historičar i viši naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić.

„Mislim da je to jedna stalna borba u kojoj se sada neofašizam, odnosno neonacizam, pojavljuje u nekim drugim oblicima“, izjavio je pisac i novinar Ahmed Burić.

Ako je borba stalna, onda je stalna i odgovornost. Jer svijet koji je prije više od 80 godina obećao „nikad više“ danas živi narativ „nije moj problem“. Pa nakon desetaka ratova i miliona mrtvih, opet svjedočimo optužbama za genocid nad jednim narodom i neodgovorenim pozivima u pomoć.

Podjele kao sistem

Očito smo loši đaci historije, a loši đaci ne prave samo greške – oni ih ponavljaju. U Bosni i Hercegovini te greške imaju prepoznatljiv oblik: podjele koje su postale sistem. Sistem u kojem se negiraju i relativiziraju utvrđene činjenice iz presuda međunarodnih sudova, veličaju osuđeni ratni zločinci i negira genocid u Srebrenici.

„Imamo otvoreni oblik neofašizma, odnosno segregacije, koji već dugi niz godina vidimo u sferi obrazovanja. Tu su modaliteti poput dvije škole pod jednim krovom ili činjenica da svoj djeci na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine nije omogućeno da izučavaju maternji jezik“, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić.

„Mi smo radikalno društvo. Imamo nasilni obrazac govora u javnom prostoru, sve je podijeljeno na ovu i onu varijantu, a tu su, naravno, i ideološki sukobi. Historijski revizionizam je veoma očit“, istakla je novinarka Štefica Galić.

Granica između patriotizma i nacionalizma

U takvom ambijentu granica između patriotizma i nacionalizma postaje nejasna. Različitost se ne doživljava kao prednost nego kao linija razdvajanja.

„Ta konstrukcija etničke podjele Bosne i Hercegovine na Srbe, Hrvate i Bošnjake više nije samo luđačka košulja, sada je omča oko vrata i to prije ili kasnije mora pasti“, izjavio je Burić.

„U jednoj multinacionalnoj državi sasvim je evidentno, gdje imate različite heterogene osnove, da građansko predstavljanje mora biti ta tačka u kojoj se ostvaruje jedinstvo. S druge strane, građanin je nosilac suvereniteta, a ne bilo kakvi kolektiviteti“, kazao je Fejzić.

Antifašizam kao obaveza

Između podjela i zajedničkog života ne postoji kompromis. Jedno isključuje drugo. Prošlost nam iznova daje novu šansu za učenje. Pitanje je hoćemo li je iskoristiti i na koji način.

„Dužnost svakog antifašiste je da se bori, da se suočava s nepravdom, neznanjem i onim što je danas, nažalost, vrijednost – nacionalizmom i samo novcem“, poručuje Galić.

Bosna i Hercegovina je već jednom izabrala antifašizam kao svoj temelj. Njegova vrijednost danas se ne mjeri riječima nego time koliko je prisutan u stvarnom životu – među ljudima, a ne samo u datumima.

federalna.ba